Za vrime študijuma nekoliko misec prebaviti u inozemstvu, to omogucuje Erasmus-program. Mlada muzicarka iz Zagreba, Ana Labazan Brajša koristi ovu mogucnost. Tako se študentica muzicke visoke škole u Zagrebu do junija študira gusle na Privatnoj visokoj školi Josepha Haydna u Željeznu. Daniela Windisch je upoznala strastvenu mladu guslacicu, ka živi za nje instrumenat.

69-ljetni Bandolac Djulo Tallian se je sam naucio igrati orgule a to jur pred skoro 21im ljetom. On se je jur uvjek zanimao za orgule. Kad je oncas direktor škole i tadašnji kantor Fritz Martinkovic upao i vec nije mogao orgulati, se je Djulo Tallian u starosti od 48 ljet pokusio sam nauciti instrumenat.

Gradišce je pokrto od prilicno 130.000 hektarov loze, to je oko tretine cijele površine. Drivarstvo i lozarstvo igraju važnu ulogu za gradišcansko gospodarstvo i privatnike. Osebujno u zimi se cuda djela u loza, tako i u urbarijalnoj lozi Cogrštofa je izvidila Andrea Vuketic.

Mira, Madeleine, Ana i Dejana si imaju cuda za povidati. Družice iz Mjenova, Šuševa i Fileža pohadjaju drugi razred Dvojezicne sridnje škole u Velikom Borištofu. Skupa su bile na školskom tajednu skijanja u Flachauu.

Antoine de Saint-Exupéry je 1943. ljeta objelodanio knjigu "Mali princ". Knjiga je nastala bestseller, prevodjena je na vec od 500 jezikov, a prodalo se je oko 200 milioni primjerkov. Slavist Ivan Rotter je 1998. ljeta prevodio "Maloga princa" na gradišcanskohrvatski jezik. I na našem jeziku je nastao hit. U medjuvrimenuj je hrvatski Mali princ izašao u drugoj nakladi. Priu literarnom otpodnevu u Kugi u Velikom Borištofu je Ivan Rotter štao iz knjige.

Dvojezicna gimnazija u Borti se je prikljucila umjetnickomu projektu "Inicijative manjin", "Narodne visoke škole Romov Gradišce" i drugih, pri kom se tematiziraju teror bombov u pismi i atentati bombami pred prilicno 30imi ljeti. Cilj je senzibilizirati dicu na pogibel rasistickih ili desno-ekstremistickih strujanj, kimi moru i dandanas biti konfrontirana.

Jur šezdeset idu Hanzi i Ancika Pichler u Pajngrtu skupa krez žitak, svecuju ada dijamantni pir. Hižniki su u selu poznati pod hižnim imenom "Mesarovi" i su desetljeca dugo peljali jedinu mesariju u selu. Par je odgojio pet kcerov. Zeleni pir su imali na Svicnicu, ada 2. februara 1964. ljeta.

Hrvatski bal u Becu sliši vrhovnim balom Gradišcanskih Hrvatov. U medjuvrimenu je bal u Becu ali i prik zemaljskih granic etabliran kot top-priredba.Tako je i ljetošnji i 77. Hrvatski bal u najlipšoj balskoj dvorani Beca u plemenitom Parkhotelu Schoenbrunn opet privukao i oduševio brojne pohodnike iz svih mogucih krajev i zemalj. I Angelika Mariel se je zamišala med goste.

22. januara 1979. ljeta je stao Radio Gradišce u znaku posebne emisije. Po prvi put su bili Gradišcanski Hrvati ne samo tema emisije, nego su ju i sami oblikovali i u svojem jeziku. Za prvi, spocetka dvojezicni magazin "Kennwort Hrvati" je poiskao suradnik prve ure i prvi peljac Hrvatske redakcije Ewald Pichler svadbu u Stinjaki. U reportaži je dokumentirao sve stinjacke obicaje okolo svadbe. Petra Maria Zsivkovits je za ovu emisiju poduhnula u povijest gradišcanskohrvatskoga radio-programa.

AKM: - Länge: 4.41min Titel: Jazzsommer 2002 Electra glide/instr. Verlag/Industrienummer: Emarcy Universal Promo Komponist: Stuart Wade Komponist: Neil Angilley Komponist: Paul Weimar ausführendes Ensemble: Down To The Bone ArchivId: CD02/34787/1_H

Mladina Cajta-Vincjet je prošli vikend opet imala svoju poznatu prvu akciju u novom ljetu. Pomagacice i pomagaci su pobirali božicne jelve i je otprimili na odredjeno mjesto. Kako su to sve koordinirali i ca imaju ljetos još predvidjeno su kotrigi povidali Martinu Hericu.

Hansi Palkovic iz Štikaprona broji med najduže aktivne tamburaše u Gradišcu. On je nedavno svecevao svoj 85. rodjendan - i si danas još svira berde u seoskom tamburaškom društvu. Ovo je on na inicijativu ondašnjega ucitelja u Štikapronu, Jakova Dobrovica 1961.-prvoga ljeta utemeljio skupa sa svojimi prijatelji. Angažman i entuzijazam za hrvatski jezik i kulturu ali interes za seljactvo su ga pratili jur vas žitak. Do danas je 85.-ljetni kripki seljak u mirovini interesiran na razlicni stvari. Štart u žitak pravoda se skoro nije ugodao - ar on se je narodio dva misece prezaran povida Štikapronac Hansi Palkovic:

U Kugi u Velikom Borištofu su jur po 20. put održali KUGA bal, ki je stao pod geslom "Changes - promjene". Kot svako ljeto su došli gosti u kostimi, ki pašu temi vecera. Uz pohodnike u svetacni outfiti su to bile lozne vile, majka prirode i ljudi, ki su sa svojimi kostimi interpretirali minjanje klime, boj i probleme sadašnjega casa. Daniela Windisch je bila na jubilarnom 20. Kuga-balu i je našla cuda gostov, ki su veliki navijaci ove priredbe.

Da je filmska muzika poseban žanre je poznato. Još specificnija je bila muzika za nime filme, ku su igrali uživo uz film. Ovako rijetko iskustvo je sada mogao nacinjiti u razlicni sastavi aktivan muzicar Nikola Zeichmann iz Dolnje Pulje. Sudjelivao je pri projektu filmske muzike uz nimi film "Nosferat" u Beogradu. Anka Schneeweis je nacinjila prinos o ovom zanimljivom projektu.

Školari i školarice Osnovne škole Pinkovac su projduci petak bili na danu skijanja u Mönichkirchenu na Wechselu. Svako ljeto se škola trudi, da organizira ovakov dan skijanja za dicu, koga pravoda svi jako uživaju. I Sara Karall je bila s dicom na skijanju:

Nove tehnologije nam cuda ca olakšavaju. Istraživanje naše povijesti bi moralo po toj logiki isto biti jednostavnije. Cuda bibliotekov ima jur velik dio knjig digitalizirano, tako da se more online rešerširati. Da to u praksi nije tako je razlagao akademik Nikola Bencic u razgovoru s Markom Cenarom.

Na svetak Trih kraljev su u Šuševu po dugom casu opet priredili klalo. Gošcinu s friškimi svinjskimi špecijaliteti u prostorija nogometnoga kluba su po prvi put organizirale Nogometne zajednice Hrvati i Sredina.

"Pir na selu - Hochzeit auf dem Lande" – to je filmski dokumenat o Gradišcanski Hrvati, ki je 20. novembra 2023. ljeta svecevao 40 ljet prvoga emitiranja na ORF-u. Skript za film je napisao utemeljitelj i bivši peljac Hrvatske redakcije, Ewald Pichler. U filmu su igrali poznati i nepoznati glumci i glumice kot i lajki. Lukas Rešetaric na primjer je bio farnik, Rudi Bucolic seljak Vlašic i otac Ljubice, ku je igrala Andreja Neukam. Pepi Schuller kot Mirko je bio nje dragi. Folklorni ansambl Kolo Slavuj, Bruji i muški zbor Harmonija su isto sudjelivali.

Latinskoamerikanska muzika ima sa svojimi ritmi i melodijami poseban car za naše uši i tako i uticaj na naše raspoloženje. Od toga su se mogli osvidociti pohodniki bala HKD-a sjever u Trajštofu. Ovde je naime uz Pletere iz Hrvatske i gradišcanski sastav Lole - zabavljao goste Željko Krušlin Kruška sa svojom grupom Latino. I Judith Herczeg je bila onde:

Svetu mašu prve nedilje u novom ljetu je ORF prenosio iz Cembe. Emitirao ju je i na radiju i u televiziji. Za muzicki oblik dvojezicne svete maše se je skrbio Tamburaški orkestar Cemba skupa s Klapom Dicaki. Po maši su vjerniki širom Austrije imali mogucnost telefonski izraziti mišljenje. Marko Csenar je isto bio pri maši u Cembi.

Pred 70 ljet su utemeljili trikraljevsku akciju. U ovi dani je 85.000 dice i mladih širom Austrije na putu, da dilu blagoslov i pobiraju za dobru svrhu. Mi smo je ljetos sprohodili u Frakanavi.

Prikcer na Tri kralje su opcina Veliki Borištof i društvo Kultura na selu pozvali na novoljetni koncert u kaštel u Šuševu. Nastupio je Motus kvartet, cije clanice i clani su iz Nizozemske, Austrije, Italije i Ugarske. I Arthur Rupp je pohodio koncert.

Stefan Zweig sliši med najpoznatije pisce Austrije. Hrvatski dramaticar Josip Kosor, je cudakrat tvrdio da mu je Stefan Zweig bio dugoljetni prijatelj. Je li je to zaistinu tako bilo morete cuti u ovoj emisiji.

Stefan Zweig sliši med najpoznatije pisce Austrije. Hrvatski dramaticar Josip Kosor, je cudakrat tvrdio da mu je Stefan Zweig bio dugoljetni prijatelj. Je li je to zaistinu tako bilo morete cuti u ovoj emisiji

Uzlopski kantor Jivac Krupic je pred kratkim svecevao svoj 70. rodjenda. U ovoj emisiji morete cuti zbog cega je bivši muzicki peljac Tamburice Uzlop poceo orgulati i kako mu dojdu na pamet aranžmani za uzlopski tamburaški orkestar.

Forenzika je pred oko 20 ljeti brojnimi televzijskimi serijami kot su to "Bones" ili "CSI" dospila u fokus publike. Forenzicari su ti, ki znanjem medicine pomažu kriminalnim komisarom pri istraživanju zlocina. Na ovom posebnom podrucju medicine djela jur desetljeca dugo Gradišcanska Hrvatica Andrea Berzlanovic. Viktorija Palatin je ju pohodila na nje djelatnom mjestu, u Centru za sudsku medicinu u Becu.

U božicni svetki Kazališna grupa Filež opet predstavlja igrokaz. Aktualna produkcija je komedija "Taksi taksi II – Laži imaju mlade noge“. Režiser Petar Schweiger je prevodio kusic u tri cini po originalu Raya Cooneya. Zadnji put su Filešci igrali 2019./2020. ljeta, tako da je cuda ljudi došlo na premijeru. U publiki je bila i Klaudija Fellinger.

Prošli tajedan su u Kugi u Velikom Borištofu predstavili novu kompilaciju Krowodnrock 23. Aktualni CD sadržava vlašce kompozicije gradišcanskohrvatskih sastavov, ke su kroz jesen snimili u študiju Tome Jankovica u Slovackoj. Uspješni releasekoncert je pohodila Klaudija Fellinger i sastavila slijedeci prinos.

Emisija je posvecena pokojnomu dugoljetnomu paljacu Tamburice Trajštof, Oti Kuzmicu, ki je umro u noci na sam Badnjak. Razgovor je iz 2012. ljeta prilikom 80. rodjendana kulturnoga aktivista iz Trajštofa

Veselo, dobro za zdravlje i moguce prez partnera, ovo su prednosti takozvanoga Line-dancea. Ova vrst plesa dohadja iz Sjedinjenih Amerikanskih Držav i je sve vec obljubljena i u naši kraji. Na primjer u Vamprštofu u krcmi "K lajtanskomu mostu", kade se redovito strefi tancena zajednica "Happy boots":

U predbožicnom vrimenu se ljudi rado okripu i razveselu na božicni sajmi. Na posebno adventsko svecevanje su pozvali u Novoj Gori. Pri zakipljenom vinu i pecivu su gosti imali mogucnost upoznati seosku senzaciju na seljackom dvoru obitelji Pomper - naime alpake. Marko Csenar je bio onde:

U gradišcanskohrvatskoj muzickoj sceni je jur duglje aktivan novi tamburaški sastav. Mišljeni su Gauženjaki s muzicari iz cijeloga Gradišca. Nedavno su bili na gosti u Hrvatskom Centru pri formatu centar.muzika. Klaudija Fellinger ce vam sada tocnije predstaviti Gauženjake.

Jur 40 ljet je povezan sa Slavistikom becanskoga sveucilišca. Iako je jur u mirovini on još svenek poducava na institutu. U znanstvenom svitu je poznat pred svim za svoja istraživanja o praslavenskom jeziku i slavenskoj prošlosti Austrije. Govor je o izvanrednom sveucilišnom profesoru u mirovini, Georgu Holzeru. On ce nam danas povidati da je s dušom i tijelom jezikoslovac, da se je ali bavio i spricanji na temelju zapisov prastaroga oca Jive Kustrica i ku povezanost ima jezikoslovlje s matematikom. Georg Holzer ima korijene u Novom Selu. Razgovor pelja Arthur Rupp

Božic je jur skoro pred vrati. Da se dica moru pripraviti na ov svetak i sama nacinjiti još neke dare, je društvo Mrkvarov skupa s Hrvatskim kulturnim društvom priredilo prošli tajedan božicnu djelaonicu u socijalnom centru u Trajštofu. Onde su se dica kreativno bavila ilovacom. Klaudija Fellinger je bila onde.

Božicu slišu i jaslice. Pretkip zato je stvorio Franjo Asiški a to tocno pred 800imi ljeti. Sveti Franjo (Asiški) naime nije samo utemeljio franjevacki red, nego je i po prvi put prikazao Jezuševo narodjenje u obliku živih jaslic. Na Badnjak cedu svetacno otvoriti ovakovu atrakciju u Hrvatskoj katolicanskoj misiji kod Franjevacke crikve u Željeznu. Marko Cenar si je bio pogledati nastajanje živih jaslic.

Povidajke o Franji je serija knjig autorice Christine Nöstlinger, ka je izašla po prvi put 1984-oga ljeta do zadnje knjige 2011. Pred dvimi ljeti je Hrvatsko kulturno društvo prezentrialo po prvi put hrvatske verzije Franjinih povidajkov. U medjuvrimenu postoji jur pet hrvatskih izdanj tih štoric. Najnovija knjiga se zove "Povidajke o Franjini prazniki" a prezentirali su ju u dvojezicnoj gimnaziji Borte. Angelika Mariel je bila onde:

U Frakanavi su pred kratkim otkrili veljek dvi table: jedna je bivša prva, ali neoficijelna dvojezicna seoska tabla u kotaru Gornja Pulja, a druga je nova spomentabla svim piscem, književnikom i autorom veleopcine Frakanava-Dolnja Pulja prošlih ljet.

"Svaki clovik ima ista prava - neodvisno od porijekla, državljanstva, spola, jezika, farbe kože/boje, vjere, seksualne orijentacije ili identiteta ili od imanja". Ovo je prvi clanak opce deklaracije ljudskih prav, ku je UNO 10. decembra 1948. ljeta zakljucio. Ljudska prava su Marijani Grandic, ona potice iz Stinjakov, svenek bila važna. I kot študentica na Slavistiki i študijumu internacionalnih vezov/odnosov u Bologni se je zato zalagala. Bivša poslanica Zelenih u Nacionalno vijece je na primjer s drugimi utemeljila na sveucilišcu likovne umjetnosti u Becu masters-študijum o ljudski pravi. Daniela Windisch se je s Marijanom Grandic pominala o 75-ljetnom jubileju ljudskih prav i znacenju do danas.

On je mlad, spametan i profi športaš. 23-ljetni Edi Patekar iz Borte je dušom i tijelom športaš ili bolje receno, košarkaš. Rodio se je u Varaždinu, a s dvimi ljeti je došao u Austriju. Njegov otac je trener i tako je Edi jur od najmanjega ditinstva bio svaki dan u športskoj dvorani u Borti i pratio svojega tatu na trenige. Za Edija je još svenek košarka to ca ga najvec razveseli. Daniela Windisch ce nam bliže predstaviti strastvenoga košarkaša Edija Patekara.

Jandre Palatin, ki je pred kratkim svecevao svoj 60. rodjendan je u gradišcanskohrvatskoj sceni pred svim poznat kot pravnik i strucnjak za manjinski zakon u Austriji. Jandre Palatin se je jur jako rano poceo kretati u gradišcanskohrvatskoj sceni. S 10imi ljeti se je prikljucio tamburaškomu društvu u Pajngrtu a po maturi ga je put peljao u Bec, kade je vrlo ljuto nastao clan Hrvatskoga akademskoga kluba. Onde je bio od 1985 do 1992. ljeta u odboru aktivan, 1987. do 1989. ljeta i kot predsjednik.

25 ljet dugo postoji dicji hospic Sterntalerhof. Pocelo je sve iz male privatne inicijative u Santaleku. Danas podvara institucija teško betežnu dicu na velikom arealu u Kitzladenu. Onde imaju posebni model ki omogucuje pogodjenim familijam boravak i individualno podvaranje. Svecevanje srebrnoga jubileja je poiskala Juilja Hamedinger:

U Vulkaprodrštofu su pred kratkim svecevali jubilej - naime 35 ljet Mali Poljanci. To je naraštajna grupa folklornoga društva Poljanci. Svecevali su prilikom tradicionalnoga folklornoga otpodneva u seoskoj dvorani. Jubilej je durao dva dane i imali su nastupe razlicnih sastavov Poljancev. I Andrea Vuketic je bila onde.

"Da se ne pozabi" - ovako se zove serija biblioteke i Mlade inicijative Mjenovo. Pred kratkim su u okviru te serije predstavili cetvrti svezak, novu knjigu "Farof i MI - mjenovski farof od vizije do stvaranja". U toj knjigi je pretežno dokumentirano djelovanje Mlade inicijative Mjenovo i kako su etablirali mjenovski farof kot obljubljenu destinaciju za ljubitelje mjuzikla i zabavnih priredab. Cujte vec u prinosu Angelike Reimann-Mariel.

Nedavno je vokalni ansambl Kuge iz Velikoga Borištofa sudjelivao pri medjunarodnom zbornom festivalu s imenom "Adriatic Pearl" u Dubrovniku. Festival je po 2. put priredila nimška organizacija Meeting music, ka priredjuje razlicne zborne festivale i naticanja širom Europe. Uz naticanje su mlade jackarice i jackari Kuge još jacili pri tri koncerti. Cujte vec od Klaudije Fellinger, ka je isto bila u Dubrovniku.

Od Austrije do Australije - iako su imena slicna su ove dvi zemlje nekoliko tisuc kilometrov odvojena. Iz Austrije, tocnije iz Fileža u Canberru, glavni grad Australije je 2015. ljeta došao Filežac Štefan Pavetic. Študirani fizicar se je za vrime študija na sveucilišcu u Becu špecijalizirao na astrofiziku. Kako je došao do toga razlaže 39-ljetni Pavetic ovako:

Povodom Dana katolicanov 1933. ljeta je becanski slasticar Ludwig Heiner kreirao kardinal-šnitu. Ova slatka delikatesa je u medjuvrimenu daleko prik austrijanskih granic poznata i se nacinja u razlicni varijante. Marijana Wagner iz Pinkovca redovito pece kardinal-šnite s mukom prez glutena i mlicnimi produkti prez laktoze a to je i pokazala i razložila Marijani Palatin.

Trudica Domnanovic ima u svojoj galeriji u Velikom Borištofu i ljetos opet zanimljivu božicnu izložbu, u koj se more gustirati i kupiti umjetnost i rukotvorstvo iz regije. Dodatno božicnoj dekoraciji izlaže umjetnica Monika Trimmel-Roženic iz Maloga Borištofa svoje akvarele. Sarah Karall si je bila pogledati aktualnu izložbu u Velikom Borištofu, ka je otvorena do 23. decembra.

Aurelia i Artur su Beci doma. K njim još nikada nije došao sveti Mikula u stan. Ali oni su se u školi s ovim svecom cuda bavili...a kad obadvimi spu onda dojde sveti Mikula i jim vrže cega va cižmice. Daniela Windisch se je pominala s Arturom i Aureliom kako oni svecuju Mikulinju a .Aurelia joj je veljek igrala poznatu jacku na klaviru:

2012. ljeta je dobila Vladimir Nazor nagradu za svoju prozu a 2013. ljeta nagradu Jutarnjega lista za najbolji roman. Govor je o Tatjani Gromaci. U novembru je gostovala u Becu na festivalu književnosti "Buch Wien". Onde je predstavila knjigu "Božanska djecica". Nimški prevod ovoga romana je odlikovan Bavarskom nagradom za neodvisne izdavace. U ovoj emsiji ce nam Tatjana Gromaca povidati ca ju inspirira i ca joj je važno pri pisanju.

Ursula Hemetek je peljacica znanstvenoga Centra za istraživanje muzike i manjin u Becu. Etnomuzikologinja se je kot dugoljetna peljacica Instituta za istraživanje narodne muzike sveucilišca u Becu med drugim osebujno bavila s Gradišcanskimi Hrvati i Romi. Pri posebnom projektu je Hemetek ljeta dugo istraživala lovara jacke Ruže Nikolic-Lakatoš. Cujte vec u prinosu Julije Hamedinger:

Školarice i školari hrvatskih razredov savezne gimnazije Kurzwiese u Željeznu imali su pred kratkim pohod iz Zagreba. U okviru razmjene s Osnovnom školom Ivan Merz boravilo je 14 školaric i školarov u Gradišcu. Imali su skupno poducavanje i program a bili su smješceni u gradišcanski obitelji. Viktorija Palatin je sprohodila školare pri programu u Željeznu.

Djelo s drivom ima za cuda ljudi poseban car. Kad su Austrija i cijeli svit još trpili od pandemije i lockdown-ov, si je Dolnjopuljanka Pipi Juranic našla zanimljiv hobi, u kom upotribljava uprav ov prirodni materijal i drugo staro dugovanje za nacinjanje pohištva. Kakovoga - to si je pogledala Julija Hamedinger.

12-ljetni nogometaš, Laurenc Bucolic iz Mjenova je ove dane doživio dva osebujne vrhunce - prvic je ove dane tukao naraštajnu momcad FAK Austrije Bec i on je striljio dobitnicki gol, a drugic je nastao sa svojom U13-momcadom meštar, je povidao Silviji Degendorfer.

Dicji zbor Muzicke sridnje škole s hrvatskim težišcem Veliki Petarštof je snimio novo komponiranu božicnu jacku, ka se zove "Tiha pjesmica". Jacka se je paralelno producirala i na nimškom jeziku. Školari su bili jako uzbudjeni da su smili suradjivati, su povidali Sari Karall.

Po devetljetnoj pauzi je Koordinacijski odbor gradišcanskohrvatskih društav i organizacijov opet dodilio Kulturnu nagradu Gradišcanskih Hrvatov. Trofeju, broncani kip kipara Tome Rešetarica primila je projduci cetvrtak Zlatka Gieler. Castili su Gieler za nje životno djelovanje na kulturnom, školskom, znanstvenom i društvenom polju.

U ovom ljetu se ne samo u Hrvatskoj nego u muzicki krugi širom Europe posebno spominjaju hrvatske komponistice Dore Pejacevic prilikom stovete obljetnice nje smrti. Znanstveni institut Gradicanskih Hrvatov je pred kratkim pozvao muzikologinju Zdenku Weber na predavanje o Dori Pejacevic u Trajštof. Dora Pejacevic je ostavila ukupno 57 djel, ka su desetljeca dugo bila skoro pozabljena. Sada, sto ljet po nje smrti, doživljavaju pravu renesansu. Tomu se veseli i muzikologinja Zdenka Weber iz Zagreba. Moremo si predstaviti, da koncem 19. i pocetkom 20. stoljeca Dora Pejacevic kot skladateljica prem visokoga talenta i jako dobre izobrazbe nije imala lako stanje u muški dominiranom svitu muzike.

Karijera hrvatske jackarice Jelene Rozga se je pocela, kad je 1996. ljeta s 18-imi ljeti nastala jackarica poznate grupe Magazin. Slijedili su solo-albumi i dobitak grand prix festivala. Tako sliši Splicanka jur desetljeca med hrvatske muzicke zvijezde. Prošlu subotu je Jelena Rozga nastupila u Kugi u Velikom Borištofu. Klaudija Fellinger se je isto umišala med oko 600 gostov.

1971. ljeta se je spojila becanska grupa Kolo s velikoborištofskom tamburaškom grupom Slavuj da utemelju Kolo Slavuj. Od Kanade do Malorke, Kolo Slavuj putuje po svitu da širi naše narodno dobro. Zbog korone su stoprv sada svecevali krugli jubilej 50-ljetnoga postojanja. Marko Csenar je poiskao isprodanu priredbu pod geslom "Oganj gori" u becanskom Volksteatru.

U Rušti su se strefile dvi osebujne nogometne momcadi na historicnu prijateljsku utakmicu. Ekipe Koruških Slovencev i Gradišcanskih Hrvatov su se po prvi put mirile u nogometu. Prijateljska igra je služila kot priprava za Europeadu kljetu i je završila neodluceno 1:1.

On sliši med vodece hrvatske pijaniste mladje generacije. U Hrvatskoj je osvojio bezbroj nagradov a na 14. becanskom Beethoven naticanju je bio med najboljimi pijanisti. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Pred skoro pol tisucljeca su se Gradišcanski Hrvati doselili u našu sadašnju domovinu. Pred kratkim su u Koljnofu svecevali 490.-tu obljetnicu doseljenja Gradišcanskih Hrvatic i Hrvatov. Šarolikim programom su se Koljnofci spomenuli svojih praocev i su sprohodili goste otpodneva krez povijest u sadašnji cas. I Danijela Windisch je bila pri svecevanju.

11. novembra smo svecevali zemaljskoga patrona svetoga Martina. Po kršcanskom obicaju u Gradišcu dijecezanski biškup u stolnoj crikvi služi svetacnu mašu. Casni gost biškupa Egidija Živkovica je ov put bio nadbiškup iz Beograda, Ladislav Nemet. Nemet, ki je rodom iz Vojvodine je i Steyler misionar i dobar prijatelj željezanskoga biškupa, su povidali Danijeli Windisch.

Iako si to ne moremo odnosno gor ne kanimo predstaviti, da bi mogli biti nenadijano duglje prez struje i druge energije, moramo ipak misliti na moguci "blackout". Zbog toga su Zemlja Gradišce i Obramba stanovnictva Gradišce pokrenuli akciju "kuhanja u nevolji". Za štart te serije su mogli zadobiti top-kuhara Maxa Stiegla, ki je interesiranim pokazao jednostvano kuhanje prez struje. I Angelika Mariel je bila onde.

U Hrvatskom Jandrofu su pred kratkim prezentirali prvu kuharsku knjigu. "Jandrofska kuharica" se zove publikacija, ku su sastavile sestre Alena Jankovicova i Zuzana Žiakova. Fotografijami ilustrirano djelo u tvrdi korica sadržava 102 recepte. Marijana Palatin je pohodila autorice ove kuharske knjige i si je dala pokazati kako se pece Metrski pejgl.

Anka Schneeweis šte iz knjige "Crljeni plašc - prica o svetom Martinu", ku je napisao Heinz Janisch. Povidajku su u hrvatski jezik prevodile Heli Buranic i Mirijam Meršic.

Pred 102-imi ljeti, ada 1921. ljeta je Gradišce došlo k Austriji. Kad su 1923. ljeta pak zadnja sela, med njimi i Cajta, minjale iz Ugarske u Austriju su povukli novu državnu ganicu ka još svenek valja. Tim je bilo potribno, da zgradu stane za carinare. Pristupom Ugarske k Europskoj Uniji i proširenjem Šengenskoga prostora su spale granice i carinarski stani vec nisu bili potribni. Zgrade su dijelom ostale i se još svenek moru viditi u seli. Sarah Karall se je strefila s povjesnicarom Michaelom Schreiberom, da izvidi vec o povijesti ovih stanov.

Elektrikeri, ftmTRIO, Kacavida, Turbokrowodn, Zetori, Lole, Koprive, Cunovski Becari, Stefano Blacsetta i Mira Perušic - oni svi cedu biti za cuti na drugom izdanju Krowodnrok-CDa, ki se ove dane snima u tonskom študiju Tome Jankovica u Hrvatskom Jandrofu. Marijana Palatin je bila pri snimanju Cunovskih Becarov i je sastavila slijedeci prinos:

Uspješan poduzetnik Gerhard Emrich je nedavno stupio u mirovinu. Cujte ca je velikoborištofac doživio kot potpredsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba u Becu i kako mu je bio naš hrvatski jezik od koristi pri poslu.

Svejedno je li je to bilo u Becu, u južnom, sridnjem ili u sjevernom Gradišcu, u Slovackoj ili u Ugarskoj. Ako je bila kakova gradišcanskohrvatska priredba - Petar Tyran je bio onde. Kot živa subvencija je 40 ljet dugo punim elanom uredjivao tajednik Hrvatske novine. Na dan svojega 68. rodjendana, 27. oktobra, je Petar Tyran pozvao na oproštajno svecevanje povodom odlaska u mirovinu. Marko Cenar s ivještajem.

Grupa Štefaruši zapravo nikada uživo ne nastupa, ali ipak su slušateljem naše emisije Casak radosti dobro poznati. Nedavno se je muzicki kvartet skupa predstavio javnosti. Pravoda ne pri koncertu, nego pri malo drugacijoj prezentaciji svojega novoga dvojezicnoga CD-a s naslovom "Ljubavi moc - die Macht der Liebe". Tretu študijsku produkciju Štefarušev su predstavili u domu svetoga Franje u Vulkaprodrštofu. Angelika Mariel je bila pri prezentaciji CD-a.

Pocet cemo ali športskom temom - Jur u prošlom ljetu se je u Velikom Borištofu kod otvaranja nogometnoga igrališca pokazalo, da je cuda divicic, ke bi se kanile labdati. Onda su organizirali trening za ov ženski naraštaj. Ali jur ljetos su vidili, da postoji potriboca i za dicu iz okolice. Tako da su utemeljili novi klub - Nogometnu zajednicu sredina.

"Povezanost" se zove druga zbirka pjesam Marije Fülöp Huljev iz Unde. U cetiri tematski poglavlji se bavi pred svim s problemi sadašnjega vrimena. Bivša uciteljica i direktorica je nove pjesme prvi put recitirala u domacoj Undi. Daniela Windisch je bila pri prezentaciji knjige.

Kot svako ljeto je Mladina Frakanava prilikom seoskoga kiritofa organizirala priredbu s hrvatskom muzikom. Ali ov put su svecevali i svoju 35. obljetnicu postojanja i fešta je nastala malo veca. Cetiri bendi su zabavljali punu Miloradicevu halu pri ovom posebnom kiritofu, koga je pohodio Arthur Rupp.

U naši krajina je Halloween jako obljubljen, to su mi Levi, Rebekka, Juliana i Theresa povidali kad sam je pitala za Halloween. Oni su u prošli ljeti svenek svecevali današnji 31. oktobar i su imali cuda veselja s tim. Kako su oni doživili nekada jur ov dan, su povidali Danieli Windisch:

Za svoju književnost je Kristian Novak odlikovan nagradami kot na primjer Ksaver Šandor Gjalski i Fran Galovic. Nedavno je gostovao u Hrvatskom centru u Becu da predstavi svoj najnoviji roman „Slucaj vlastite pogibelji“. U razgovoru s Markom Csenarom povida ke teme objeluje u svoji romani i ca ga inspirira.

U Kugi u Velikom Borištofu su pred kratkim otvorili izložbu arhitekta iz Maloga Borištofa Rudija Szedenika. Pod geslom "naslikano i nacrtano" su izložene slike u razlicni stili i tehnika. Umirovljeni arhitekt se je pred prilicno 18-imi ljeti poceo intenzivno baviti s moljanjem. Izložbom se po prvi put prezentira javnosti kot likovni umjetnik.

Petar Tyran bilancira 40 ljet kot glavni urednik Hrvatskih novin. Bio je gost Marijane Palatin u emisiji Dobar dan Hrvati, nedilju 29. oktobra.

Da se u Gradišcu zvana zreloga grojza u jeseni trga i egzoticnije povrce, kaže novoseoska produkcija sosa od cilija "Pippis Pepper". Skupni projekt Phillipa Hauck-Tyrana, Julije Crawford i Philippa Tröstnera je poceo pred šestimi ljeti produkcijom oštroga umaka. S casom je društvo Pippis Pepper zraslo i povecalo svoj sortiment sosov, ke punu u male flošice. Pred kratkim su završili trgadbu razlicnih sortov cilija.

Feri Sucic bi imao 30. septembra svoj 105. rodjendan. Zasluge rodjenoga Velikoboristofca su bezbrojne. Svako rtamburasko drusto u Gradiscu ima Suciceve jacke u repertoaru. "Lipa Gradiscanka", "Selo u Gradiscu" ii " Ja mislim na te" su nek tri primjeri bogatoga muzickoga jerbinstva Ferija Sucica. Umro je 28. februara 2012. ljeta u 94. ljetu starosti.

Staro rukotvorstvo kako se pletu košare, je jur skoro pozabljeno. Vrtljar Walter Friedl iz Štajerske si je po dugoljetnom istraživanju novo izmislio ovu tradiciju. On ne plete košare, nego je šije ili omace a za to upotribljava razlicne trave i rasline iz vrta i okolice. Dvojezicna biblioteka u Mjenovu je organizirala tecaj, pri kom je Walter Friedl kazao, kako se šiju košarice. Danijela Windisch si je to pogledala.

Knjižnica Stinjaki je pred kratkim priredila citanje s autoricom Martinom Parker, ka potice iz Tarce. Prezentirala je svoj novi krimic „Ausg'stochn - Izbodjeno“ u farskom škadnju u Stinjaki. Ova knjiga je cetvrta u seriji krimicev o vrti. Citala je družica Martine Parker, Barbara Karlic. Cujte vec od Julije Hamedinger.

Doroteja Zeichmann, književnica iz Klimpuha, je subotu navecer predstavila svoju novu dvojezicnu knjigu "Teta Mare" s anegdotami i povidajkami starih ljudi iz Klimpuha. Knjigu je izdala edicija Lex Liszt 12 a prezentirali su ju pred brojnom publikom u jubilarnoj dvorani u Klimpuhu. Sara Karall je bila onde.

Položiti sveucilišni ispit pred drugimi študenti, je zapravo uzus na svakom univerzitetu. Ali položiti ispit u okviru jednoga koncerta i to u javnosti pred velikom publikom, sigurno nije svakidanje. Ispit na ti nacin su položile etnomuzikologice Tereza Grandic i Mira Perušic u Kugi u Velikom Borištofu. U publiki je bila i Angelika Mariel.

S 1. oktobrom je za svenek zaprla institucija u Cindrofu, restoran, kafic i bar Charly. Lokal je dostignuo kultni status, kad je Karl "Charly" Barislovic 1977. ljeta onde otvorio "Queen Anne", jednu od prvih pravih diskotekov u okolici. Zadnji vlasnik Hanzi Kruisz je danas gost u Poslušajte priliku. Zadnji vikend u septembru je Hanzi Kruisz po zadnji put pozvao goste i prijatelje u svoj lokal na glavnoj cesti u Cindrofu. I došli su u velikom broju, da se s dugoljetnim krcmarom spominjaju na lipe case kod Charlyja. Imobilija s inventarom ima jur novoga vlasnika. Ca ce dalje biti ovde, zasada nije poznato. Sigurno je jedno: Hanzi Kruisz je po vec od pol stoljeca u gastronomskoj branši odlucio, da ce zabušiti, ar je njegova sestra, ka je dugo i marljivo djelala ovde, stupila u mirovinu. U novoj fazi života 68-ljetni nima velike plane.

Prošli put ste mogli cuti zbog cega su Nikolu Bencica za vrime ugarske komunisticke transformacije deportirali i kako je pobignuo 1956. ljeta u Austriju.U ovoj emisiji ce nam Nikola Bencic, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), povidati zac se nije iselio u Nimšku i kako istražuje naš jezik i našu kulturu. Cujte vec u emisji ku je sastavio Marko Csenar.

Prošli put ste mogli cuti zbog cega su Nikolu Bencica za vrime ugarske komunisticke transformacije deportirali i kako je pobignuo 1956. ljeta u Austriju.U ovoj emisiji ce nam Nikola Bencic, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), povidati zac se nije iselio u Nimšku i kako istražuje naš jezik i našu kulturu. Cujte vec u emisji ku je sastavio Marko Csenar.

Pred kratkim je poslidnjimi trkami u Mostu u Ceskoj završio takozvani Histo kup, pri kom se vozu starimi trkacimi auti. Za Uzlopca Romana Pöllingera je tim pocela malo mirnija faza u ljetu. Oldtajmerski trkaci auti su naime njegov hobi a njimi sudjeluje pri trka Histo kupa širom Europe. Ova osebujna stara vozila cuva izucen autolimar u svojoj djelaonici u Uzlopu, kade ga je pohodila Marijana Palatin.

Fascinacija klapskoga pjevanja je velika i ne nastaje manja, to se je pokazalo i u Klimpuhu, kade je Hrvatsko kulturno društvo Gradišce pred kratkim priredilo 11. festival klapov. Ov jur tradicionalni festival je povukao cuda ljudi iz svih krajev u Klimpuh. Od toga se je osvidocila Sarah Karall.

Kad se cuje ric kenguru se veljek misli na životinju, ka pretežno živi na kontinentu Australije. Ali kenguru matematike je cisto ca drugacijega, povidaju Ema iz Gornje Pulje i Lara iz Mjenova. Mišljeno je naticanje u matematiki.

Orgulanje, komponiranje ali i pisanje - tim svim se bavi Štefan Kokošic. Pocetkom ljeta je Celindofac svecevao svoj 70-i rodjendan. Onda si je nakanio još ljetos zgotoviti svoju najnoviju knjigu. A nedilju je izdavac Hrvatski kulturni i dokumentarni centar uz muzicku pratnju seoskih društav prezentirao Kokošicevu knjigu "Od srca cujem ja" u staroj krcmi Celindofa.

Flag Football je sve obljubljeniji šport u Gradišcu, osebujno u Stinjaki. Domaca momcad, takozvani Oceloti, jur cetira ljeta privlaci publiku na športsko igrališce. Tako i pred kratkim, kad su odigrali takozvane play off igre za polufinale u Drugu saveznu ligu. Cujte vec od Silvije Degendorfer.

Akademik Nikola Bencic svecuje ravno danas svoj 85. rodjendan. Študiran kroatist i pojvesnicar je svojim znanjem mjerodavno oblikovao našu književnost i kulturu. Od gradišcanskohrvatskoga rjecnika, naše Gramatike, pregleda naše literature od pocetkov u 16. stoljecu do 1921. ljeta, ca do knjige Povijest Gradišcanskih Hrvatov ... bivši profesor na becanskom sveucilišcu je poznat kot strucnjak za skoro sve ca se tice povjesti i kulture Gradišcanskih Hrvatov. U ovom izdanju našega magazina Poslušajte priliku cemo Vam predstaviti Nikolu Bencica od strani ka cuda komu nij poznata.

Dokle neki ljudi najvolu kupovati u supermarketu, idu drugi rado na sajme s posebnimi produkti, kot je bio pred kratkim opet u Filežu. Onde priredjuju opcina, društvo "Okoliš Filež", "Revenin ormar" i Hrvatska gospodarska agencija skupa sajam s regionalnimi produkti i dugovanjem. Oko 20 izlagacev je sudjelivalo pri jesenskom sajmu, koga je poiskala Angelika Mariel.

Pravi Hollywood-flair se je pred kratkim mogao doživiti u Stinjaki, ar je selo za nekolike dane služilo kot filmski set za krimic "Mafija u rupci - Kopftuchmafia". Televizijska filmprodukcija po knjigi kabaretista i glumca Tomasa Stipšica igra djelomicno u Stinjaki, zbog toga su koristili nekolika mjesta u selu za snimanja, dost seoskih ljudi je stalo i pred kamerom. Julija Hamedinger je bila onde.

On je 11 ljet star i pravi strucnjak ca se tice željeznice. Emila Malli-ja velika ljubav je jur od maloga ditinstva voziti se s vlakom. Emil to ima takorekuc u svoji geni, jer ovu strast si dili sa svojim ocem. Tako da Emil skupa sa svojim papom u ljetnoj dobi skoro svaku nedilju razveseli druge ljude ki ljubu stare vlake i se rado njimi vozu. Dani Windisch je bila isto med njimi:

Pred kratkim je Doris Lipkovic otvorila svoju prvu izložbu pod geslom "Nikad ne prestati, poceti". U njoj pedagogica kaže šarolikost svojega umjetnickoga stvaranja. Sarah Karall je pohodila vernisažu u farskom škadnju Trajštofa.

"Rockglazba ne triba ništ, samo da je dobra" je geslo koruškoslovenske rockgrupe Bališ, ku morete danas bolje upoznati. Pred kratkim je grupa Bališ iz Koruške nastupila pri manjinskom rock'n roll veceru u Kugi u Velikom Borištofu. Predstavili su vlašce jacke na slovenskom jeziku i pokazali su, kako srcem i dušom znaju muzicirati - neodvisno zrelije starosti nekih kotrigov benda. Koruškoslovenski bend se sastoji od brace Stern, to su Izi, Marko i Dani na gitari, bubnju i basu, od Davora Lempla i Rudolf Karalla na gitara i Norberta Lipuša, ki je jackarni frontmen grupe. Ric Bališ je stari slovenski dijalektalni izraz iz koruške regije Obirsko. S jedne strani to more biti imanje ko su službene i slugi na svoji putovanji od jednoga seljackoga dvora do drugoga imali zaveženo okolo ramena. A s druge strani to more biti zdomi dano zarucnjam. Za Danija Sterna, ki se je pred nekolikimi desetljeci preselio iz Koruške u Veliki Borištof ima Bališ ali još cisto drugo znacenje.

"Rockglazba ne triba ništ, samo da je dobra" je geslo koruškoslovenske rockgrupe Bališ, ku morete danas bolje upoznati. Pred kratkim je grupa Bališ iz Koruške nastupila pri manjinskom rock'n roll veceru u Kugi u Velikom Borištofu. Predstavili su vlašce jacke na slovenskom jeziku i pokazali su, kako srcem i dušom znaju muzicirati - neodvisno zrelije starosti nekih kotrigov benda. Koruškoslovenski bend se sastoji od brace Stern, to su Izi, Marko i Dani na gitari, bubnju i basu, od Davora Lempla i Rudolf Karalla na gitara i Norberta Lipuša, ki je jackarni frontmen grupe. Ric Bališ je stari slovenski dijalektalni izraz iz koruške regije Obirsko. S jedne strani to more biti imanje ko su službene i slugi na svoji putovanji od jednoga seljackoga dvora do drugoga imali zaveženo okolo ramena. A s druge strani to more biti zdomi dano zarucnjam. Za Danija Sterna, ki se je pred nekolikimi desetljeci preselio iz Koruške u Veliki Borištof ima Bališ ali još cisto drugo znacenje.

Školarice i školari Dvojezicne gimnazije Borta su nedavno bili u Puli u Hrvatskoj. Onde su skupa sa školom za elementarnu pedagogiku BAfEP imali jezicni tajedan. Kako je bilo u školi, u amfiteatru ili u gradu, to sve i još vec su školarice i školari povidali Martinu Hericsu.

U današnjoj emisiji imamo veljek tri goste i to bivše i sadašnje muzicke peljace Zbora i Tamburice Složnost iz Maloga Borištofa. Zapravo su to dvoja društva, ka imaju skupnoga muzickoga peljaca. A Zbor Složnost bi kot nasljednicko društvo maloborištofskgoa muškoga zbora Složnost ljetos svecevao svoju stovetu obljetnicu postojanja. Prilikom ovoga jubileja cemo vam malo bliže predstaviti razvitak ove društvene skupcine Složnosti u Malom Borištofu. Zbor Složnost se je 1923. ljeta utemeljio kot muški jackarni krug. Imali su još i vlašce društvene kapice, ke su nosili na nastupi. Ove kapice su im Nacionalsocijalisti pocetkom drugoga svitskoga boja oduzeli i im prepovidali djelovanje. Isto su imali nakanjeno s dragocjenom zastavom, ku su ali Maloborištofci još pred tim mogli dobro shraniti. Pri i po boju je nastalo mirno okolo društva Složnost, ar je cuda muži u boju spalo. Stoprv kad je Gerištofac Feri Fellinger nastao novi kantor u Malom Borištofu, je 1987. ljeta opet reaktivirao zbor.

Kakovi škodljivci prouzrokuju u svi moguci podrucji velike probleme. I u vinogradarstvu to nije drugacije. Ovde se boru vinogradari razlicnimi metodami protiv toga. PIWI na primjer je kratica za nimški izraz vrsti trsa, ki je rezistentan protiv glivic, ke se i u Austriji sve vec širu. Pred kratkim je vinarija Schruiff iz Uzlopa trgala ovu posebnu vrst grojza. Sarah Karall je bila onde.

U Željeznu si je Michaela Ribaric stvorila mirnu oazu u sredini varoša, kade se more zbaviti hektike i galame. U jeseni ima vrt poseban car i daje vrtljarici Michaeli Ribaric opet cuda ca ponajzad. Ca tocno, to si je Sarah Karall pogledala.

26. septembra se širom Europske unije svecuje Europski dan jezikov. Na ov dan su priredli velik broj razlicnih priredab, da bi tako pokazali na važnost vecjezicnosti. U Velikom Borištofu je KUGA tom prilikom jur po 21. put održala jezicni parkur za dicu osnovnih škol, a Dvojezicna sridnja škola je po prvi put nudila svim školaricam i školarom razlicne jezicne štacije.

30 ljet dugo postoji Znanstveni institut Gradišcanskih Hrvatov, kratko ZIGH. Tom prilikom su u socijalnom centru Trajštofa pogledali najzad na prošle vrhunce, kot i na djelovanje u buducnosti. A uza to su dva znanstveni akteri instituta i cijele narodne grupe primili visoko odlikovanje Zemlje Gradišce. Cujte vec u prinosu Klaudije Fellinger.

A sada cemo vam predstaviti relativno novi tamburaški sastav iz južnoga Gradišca. Poceo se je lani formirati a od ovoga ljeta službeno nastupa pod imenom BaHeTaši. Clani ove grupe jur duglje igraju u razlicni formacija i su kotrigi nekolikih muzickih društav na jugu Gradišca. Tocnije detalje zna Martin Heric.

1963. ljeta su utemeljili u Cindrofu tamburaško društvo. Ljetos svecuju cindrofski tamburaši 60. jubilej postojanja. U ovoj emisiji cemo Vam predstaviti Tamburicu Cindrof i ca ju istice od drugih tamburaških društav širom Gradišca.

Koncem 2022.-oga ljeta je vlada po 74 ljeti postojanja raspustila Gradišcanski zemaljski savez lovcev. Tim lovci vec nisu imali vlašce zastupnictvo za svoje interese. Polag lovcev je takovo krovno zastupnictvo važno, da moru bolje realizirati potribne nakane . Zato su angažirani lovci osnovali vlašce društvo. Prvi sastanak u Klimpuhu je poiskala Klaudija Fellinger.

Svitska akcija „Trka za mir“ je pred kratkim gostovala u Dvojezicnoj gimnaziji Borta. Medjunarodni tim trkacev nosi misao ili ideju mira bakljom po cijelom svitu. Tokom dojducih dan i tajedan cedu gostovati u razlicni škola i opcina Austrije, Madjarske i Slovacke. Julija Hamedinger je je strefila u Borti.

"Kot kad bi bilo cer da se je rodio jackarni krug, a jur je prošlo 40 ljet". Barem tako to cutu dugoljetni kotrigi Jackarnoga kruga Celindof, ki je pred kratkim svecevao 40.-u obljetnicu postojanja. A posvecevali su skupa s brojnimi pjevackimi kolegicami i kolegi, ke su si pozvali iz cijeloga kotara

Duo Krawall - to su dva glasni Borištofci gitarist i jackar Marco Blascetta i bubnjar Andi Karall. Obadva su poznati u gradišcanskohrvatksoj sceni kot aktivni muzicari u razlicni sastavi, uz drugo u grupi Coffeeshock Company. Sada je bio online-release njevoga prvoga albuma.

U Štikapronu su nedavno predstavili seosku kroniku prilikom 750. jubileja prvoga imenovanja sela. Na kroniki je pisalo šest ljudi, med ovimi i povjesnicar i umirovljeni peljac zemaljskoga arhiva, Ivan Seedoch. On je danas gost u emisiji. Štikapronska kronika ima 383 stranic. Sadržava povijest sela, ka siže oko 3.000 do 5.000 ljet najzad. Iz onoga casa nije cuda dokumentirano, samo to da su arheologi našli posudje od ilovace. Našli su i ostatke neke rimljanske vile, ka je stala izvan današnjega naselja. Pokazalo se je, da je vila imala jur oncas i kupališce, je rekao Ivan Seedoch. Po Rimljani su se u regiju doselili Germani a i Pecenegi, ki su do jedanaestoga ili 12. stoljeca onde živili. Ivan Seedoch sam je opisao u seoskoj kroniki Štikaprona vrime poceto od 13. stoljeca:

Obitelj Hartmann iz Frakanave si je pred daji ljetodan dala od vrtljara oblikovati svoj vrt. Posebno je i to, da je njev stan bio rodni stan Martina Meršica Miloradica. Stan i vrt se sada svitu u novom obliku. Klaudija Fellinger si je to bila pogledati.

U osebujnom mjesto, na brigu u Željeznu su bili diozimateljice i diozimatlji ljetošnjega Hrvatskoga kempa HKD-a. Od te zgrade vam šaljemo sve radijske i televizijske emisije. Dica hrvatskoga kempa su bila u ORF študiju u Željeznu. Onde su svega vidila.

Tamburaški orkestar Ivan Vukovic je gostovao u Zagrebu u okviru svetacnosti prilikom 100. obljetnice tamburice u Gradišcu. Predstavili su "Pandrofsku mašu", ku je komponirao peljac tamburaškoga društva, Jive Maszl. A vecernji koncert su imali u dvorani fakulteta filozofije i likovne umjetnosti u Zagrebu. Anka Schneeweis je sastavila prinos o vom eventu.

Prošli petak su u Petrovom Selu svetacno otvorili 50. Dan mladine. Bogatu povijest ove priredbe Hrvatskoga akademskoga kluba, ka je uz muziku i usko povezana s manjinskopolitickim aktivizmom, je pokazala izložba. Samo otvaranje jubilarnoga Dana mladine je muzicki oblikovao novi Hakovski zbor "Hakapela". Arthur Rupp je petak pohodio ov festival.

Raspitati se je dandanas skoro od sebe razumljivo. Doživiti 60 ljet skupnoga hištva, ada Dijamantni pir je zbog toga ca posebnoga. Kako je to imati tako dugu skupnu vezu cedu nam u ovoj emisiji uvaditi Rudolf i Lucija Dietz iz Pandrofa. Oni su nedavno svecevali svoj Dijamantni pir.

Pred 15 ljeti je obitelj Luxl u Mjenovu pocela vrtljarenjem. Pred nekolikimi ljeti je došao preokret i egzoticne rasline polako nestaju iz vrta. Nadomješcavaju je domace biljke. Sarah Karall je bila u Mjenovu i si je pogledala, kako more izgledati vrt, ki je blizak našoj prirodi.

Imati svoje djelatno mjesto u višini od oko 180 metrov, a to vani i ne nutri, to sigurno nije po sebi razumljivo. Za rodjenoga Filešca Markusa Karalla sliši to svakidašnjici. Kot šef poduzeca za industrijsko plaznenje se on i njegova ekipa redovito giblju u tako visoki sfera. Angelika Mariel je nje pratila pri djelatnom danu u pandrofskom hotelu Pannonia, najvišoj zgradi Gradišca.

Sanja živi skupa sa svojimi roditelji i svojimi dvimi sestrami - 13 ljetnom Milenom i sedamljetnom Emmom u Cajti. Od prošloga tajedna je Sanja školarica 1. H razreda Dvojezicne gimnazije u Borti. Sedamljetna Emma ide u drugi razred osnovne škole u Vincjetu. Judith Herczeg se je pominala s divicicami:

Žitak za umjetnost - je li pri utemeljenju OHO-a u Borti, EU-Art-Networka ili kot slikar. Rodjeni Cogrštofac Wolfgang Horwath jur desetljeca dugo sliši med renomirane umjetnicke licnosti u Gradišcu. Njegove slike momentano izlaže u zemaljskoj galeriji u Željeznu. Naslov izložbe je "Najbolji svih svitov".

U dvojezicni škola Gradišca je u ovom školskom ljetu narastao broj školarov. U Petrovom Selu u Ugarskoj jur od ljeta do ljeta raste broj školarov i školaric. Zbog toga su zgradili novu školsku zgradu, ka odgovara duhu vrimena. Cujte bliže informacije u izvještaju Marka Cenara:

Pop-grupa PAX nije samo poznata širom Gradišca nego i daleko prik granic zemlje, ca i nije cudno ar jur 45 ljet nastupa. Iako su u toku ljet imali razlicne muzicare i pjevacice su clani prve ure bubnjar Franjo Kröpfl, basist Franc Jambric, jackar i gitarist Berti Kuzmic i keyboarder Feri Fellinger još svenek aktivni u grupi. Feri Fellinger se u razgovoru s Claudijom Fellinger spominje, kako je došlo do utemeljenja grupe PAX i kakove uzore su ondašnji cetiri mladi muzicari imali.

Žabljak s folklornim woodstockom u Gerištofu se je u prošli ljeti etablirao kot fiksni termin u folklornoj sceni Gradišca. I ljetos su ga opet sva društva Gerištofa priredila pod vedrim nebom u domacem parku, po prvi put po koronapandemiji u originalnom obliku. Ipak je bilo u otpodnevnom programu i par novih elementov. Klaudija Fellinger je bila onde.

Cuda ljudi vidi kot dobro mjesto za odmaranje svoj vlašci vrt, prem da prouzrokuje i cuda djela. Kot obitelji Kaiser u Novoj Gori to nije drugacije. Uz tipicne rasline imaju Kaiseri i ca osebujnoga u svojem vrtu, je izvidiila Julija Hamedinger.

7-ljetna Mia Schrödl iz Uzlopa je bila piše na shodišcu u Celju. Julija Hamedinger se je s njom strefila.

"Testimonium" se zove novi projekt Gradišcanskoga društva za istraživanje u kooperaciji s Novim glasom. Digitalni biografski arhiv kljucnih ljudi u gradišcanskohrvatskoj povijesti su pred kratkim prezentirali u Kugi u Velikom Borištofu. I Claudia Fellinger je bila pri prezentaciji digitalnoga biografskoga arhiva.

30 ljet jur postoji društvo Mladina Šuševo. I uprav tako dugo mladina oživljava razlicnimi priredbami društveni žitak u selu. Prilikom jubileja su pozvali zadnji vikend na trodnevnu feštu. Petak, na prvi vecer su imali još i pop-zvijezdu iz Hrvatske. I Andrea Vuketic je pohodila feštu u šatoru.

Širom okolice je poznat vrt Silvije Windisch iz Gerištofa, a to ne nek zbog crljenih posudov, ke su izložene pred stanom. Ki stupi u vrt, tomu u oko pade da onde dominira pred svim jedna vrst biljke, i to kaktusi. Sarah Karall si je bila pogledati šarolik vrt Silvije Windisch.

Marijansko svetišce u Celju je prošli vikend opet bilo cvrsto u ruka Gradišcanskih Hrvatov. Tri dane dugo se je prik 5.000 hrvatskih vjernikov iz Austrije, Slovacke i Ugarske pomolilo Blaženoj Divici Mariji u ovom posebnom ljetu dvih jubilejev: na jednu stran su pred stovetimi ljeti upeljali skupno hodocašcenje Gradišcanskih Hrvatov, a na drugu stran putuje štatua Celjanske Marije jur 50 ljet od jedne fare do druge. Andrea Vuketic je isto bilo pri jubilarnom shodišcu.

Na obiteljskom rencu Meršic u Lucmanu su po 27. put priredili Kuga4kids ponudu u prazniki s jahanjem i pustolovina. Dica ai ikonji su uživlai skupne dane.

Za mlade i buduce profesionalne muzicare je iskustvo za skupno igranje jako važno. To omogucuje panonski omladinski simfonijiski orkestar. Projekt svako ljeto organizira zaklada Esterhazy i tako povezuje mlade klasicne muzicare iz razlicnih zemalj. U jednom tajednu intezivnoga probanja se zavježbaju šarolik program za koncert. Klaudija Fellinger je bila pri probi.

Pred prilicno trimi tajedni je headlinerica fešte otpovidala - šok za organizatore. Zbog toga je Sara Karall pred nekolikimi dani bila pogledati ku muzicku alternativu su Šuševci u kratkom casu na noge postavili i kako se mladina pripraljva na ov velik event.

Tradicionalna priredba, i to jur prik 30 ljet dugo, su tamburaški veceri u Celajevom malinu u Uzlopu. Svaki cetvrtak u juliju i augustu zaigra neki drugi tamburaški sastav iz okolice. Ov put je domaca Tamburica Uzlop zabavljala goste. Andrea Vuketic je bila onde.

U zadnji ljeti su mnoga nogometna društva zbog financijskih uzrokov prestala svojim djelovanjem. Tako je bilo i u Stinjaki. Cim lipše, da su po raspadu ASKÖ-a Stinjaki pred nekolikimi ljeti sada opet utemeljili novo društvo. NK Stinjaki se je na Veliku mašu po prvi put igrao na domacem igrališcu i dobio utakmicu protiv Purgavskoga briga. Cujte vec od Marka Csenara.

Ov put idemo skupa s Arturom i njegovom sestrom Aureliom na Stari Dunaj - kamo se rado idu kupati. Dica cedu nam uvaditi, ca je na Starom Dunaju i na kupaliscu onde posebno lipo. Prinos je sastavila Dani Windisch:

U jubilarnom ljetu tamburice, ka je 100 ljet udomacena u Gradišcu, svecuje folklorno društvo Fileža 65 ljet postojanja. Granicari su jedno od najstarjih folklornih društav Gradišca. Marko Csenar je bio pri tradicionalnom nastupu Granicarov prilikom fileškoga kiritofa na Lovrencu.

U Filežu su prilikom kiritofa na Lovrencu organizirali i rock-pop-festival. Nastupili su Cunovski Becari i Željko Bebek. Vrijeda 78-ljetni muzicar iz Hrvatske svecuje ljetos i 50 ljet svoje muzicke karijere. Arthur Rupp si je pogledao dobro pohodjen festival.

U kamenolomu u Svetoj Margareti ljetos kažu poznatu operu "Carmen" francuskoga kompozitora Georgesa Bizeta. U razlicni uloga i kot statisti nastupa pri predstava i nekoliko Hrvatov i Hrvatic. Cujte vec u prinosu Julije Hamedinger.

U Hrvatskom Židanu u Ugarskoj su zadnji tajedan održali 30. „Peruška tabor“ za dicu i mladinu. Obicno se tabor održava pod vedrim nebom kod kapele Peruške Marije, ali ljetos su morali zbog cemernoga vrimena par puti održati program u kulturnom domu. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

U Hrvatskom Židanu u Ugarskoj su zadnji tajedan održali 30. „Peruška tabor“ za dicu i mladinu. Obicno se tabor održava pod vedrim nebom kod kapele Peruške Marije, ali ljetos su morali zbog cemernoga vrimena par puti održati program u kulturnom domu. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

Zvecega u augustu pocinje u naši regija cvasti raslina, ka sa svojim žutim cvijetom opticki zapravo prilicno lipo izgleda. Ragweed, po hrvatsku ambrozija, je ali pogibelna raslina ar prouzrokuje dijelom teške alergicne reakcije kad cvate. Mjenovka i biologinja Geza Buzanic, ka sama trpi od alergije na ragweed, je pred par tajedan pokrenula infokampanju u veleopcini.

Zvecega u augustu pocinje u naši regija cvasti raslina, ka sa svojim žutim cvijetom opticki zapravo prilicno lipo izgleda. Ragweed ili po hrvatsku ambrozija je ali pogibelna raslina ar prouzrokuje dijelom teške alergicne reakcije kad cvate. Mjenovka i biologinja Geza Buzanic, ka sama trpi od alergije na ragweed, je pred par tajedan pokrenula infokampanju u veleopcini.

Mladina u Bijelom Selu je utemeljila novo društvo, ko ima nakanu oživiti hrvatski jezik u selu. Da upozoru na hrvatsku kulturu Bijeloga Sela je društvo imenom "Wossa Krowodn" pozvalo na 1. Hrvatsku noc. Marko Cenar je pohodio ovu prvu priredbu bijeloseoskih Wossakrowodov.

Dva mladi košarkaši iz Mjenova i Dolnje Pulje su kot školari gornjopuljanske Ferenc Liszt gimnazije sudjelivali pri saveznom prvenstvu za školske momcadi u 3x3 košarki. Savezno prvenstvo su priredili na becanskom Rathausplatzu za dolnje razrede sridnjih škol u cetiri kategorija po starosti i po spolu.

U gori u Dolnjoj Pulji su nedavno otvorili gorsku citaonicu s imenom "Mariška". U maloj drivenoj hutici si zainteresirani sada moru posudjivati razlicne knjige, ili samo siditi i uživati jedinstvenu naturu u gori. Ideju su imale Gizela Cenar i nje kcer Ljubica Cenar. Za otvaranje ove dražesne citaonice su Ljubica Cenar i nje stric, poznati pjesnik Jurica Cenar, napisali pjesmu. Ali i jacenje nije smilo faliti na ovom lipom mjestu. Sarah Karall je bila pri otvaranju.