Roman Mire Gavrana “Margita” ima podnaslov “Putovanje u prošli život”, i taj podnaslov o samom romanu puno govori. Radi se o junacima, zaljubljenom paru, prožetim izvanosjetilnim iskustvima zbog neostvarene ljubavi u realističnoj dimenziji. Režija: Dejan Šorak , adaptacija: Ana Đokić-Pongrašić Premijera: travanj 2000.

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić Igrali su: Tena Nemet Brankov, Vlasta Ramljak, Darko Milas, Dado Ćosić, Karmen Sunčana Lovrić, Zoran Gogić, Helena Buljan i Alma Prica. Premijerno emitirano:22.-26.05.2023.

Tekstovi Samosanacija su dnevnički nastajali i, sve u razgovoru sa samima sobom, ocrtali cijelu jednu vrlo raskošnu i iznijansiranu osobnu mitologiju, jednu planetu koju drži srce, a pokreću riječi i emocije. Autoričini unutarnji dijalozi molsko-lirski su ozvučeni i nepogrešivo u tihom nadmudrivanju teže prema poanti. Samosanacije su baš to što im naslov kaže:narcističko i terapeutsko gledanje i pisanje o Tessi K., a je li ta „likinja“ autoričin alter-ego, ili krinka poetskog subjekta ostaje zagonetka. Iznimna osobnost autoričine riječi, eruditna i osjetljiva, racionalna i analitična, jednom riječju umjetnička. Režija: Dejan Šorak, dramatizacija: Dubravko Torjanac, ton majstor: Lana Deban, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić Glumili su: Asja Jovanović, Ana Kraljević, Dunja Sepčić i Damir Šaban Premijerno emitirano 29.12.2014.do 02.01.2015.

Ruta Tannenbaum” povijesni je roman baroknog pripovjedačkog stila pri kojemu Jergović dočarava sve vrste atmosfera predratnog Zagreba: bilo da je riječ o mirisu luka koji se pruža iz lonca obitelji Tannenbaum, bilo da se radi o blatu kroz koje šljapka onodobno stanovništvo, bilo da se radi o mirisu i okusu smrti kojom režim NDH donedavnu blistavu dječju glumačku zvijezdu Rutu pretvara u prah i pepeo, kao što je u prah pepeo pretvorio milijune drugih takvih poput Rute – običnih, malih ljudi koji su kročili kroz život nesvjesni užasa koji se sprema odviti. Kroz filigransko dočaravanje magluštine kojom je NDH prekrio tadašnju državu, Jergović u istoj rečenici piše o ljubavi i smrti, o životu i bijedi, o raskoši i kostima koje nestaju u plamenu. Režija: Darko Tralić, dramatizacija: Maja Gregl, tonmjastor: Zoran Sajko, glazbeni dramaturg: Žarko Joksimović, glumili su: Ana Maras, Biserka Ipša, Natalija Đorđević, Saša Anočić, Sreten Mokrović, Tomislav Martić i Žarko Savić Premijerno emitirano 23. – 27.07.2007.

Najnoviji roman Kristijana Novaka ponovno je oštra socijalna kritika društva u kojemu živimo. Duboko uronjen u stvarnost, zemlju, jezik i strukture ovaj roman bolno razotkriva korupciju, igre moćnika, žrtvovanje za vlastite ambicije, potpuni manjak empatije i rušenje svih sustava vrijednosti. U deset nastavaka koje je za radio adaptirao Dubravko Torjanac redatelj Petar Vujačić slušateljima predstavlja ovu moćnu prozu u dramskom obliku. Režija: Petar Vujačić, dramatizacija Dubravko Torjanac, glazbeni dramaturg: Maro Market, ton majstor: Dalibor Piskrec Igrali su: Mia Melcher, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Katarina Bistrović Darvaš, Franjo Kuhar, Ivan Colarić, Zoran Čubrilo, Mia Krajcar, Tesa Litvan, Karmen Sunčana Lovrić, Branko Meničanin i Zlatko Ožbolt.

Roman složene strukture u osnovi je ljubavna priča čiji je početak i kraj obilježen antikom – pričom koja rekonstruira nekoliko dana u klasičnoj Ateni. Središnja se priča odvija u bolnici, na odjelu plućnih bolesti, ispričana iz perspektive pripovjedača kao bolesnika. Vidjevši plavokosu Janu, smještenu u bolesničkome krevetu priključenu na aparate, zaljubljuje se u nju i postepeno doznaje njezinu životnu priču. Svakim novim detaljem iz Janinoga života, pripovjedač postaje sve privrženiji. Roman obiluje povijesnim, kulturološkim, pa i astrološkim, znanjima i referencama. Redatelj: Dejan Šorak; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednik: Branko Maleš. Glume: Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Pjer Meničanin, Boris Svrtan, Damir Šaban, Biserka Ipša.

Roman „Unterstadt“ Ivane Šojat Kuči, poznat je, u kritike je dobro prošao i pritom dobio neke prestižne nagrade u domaćoj proznoj produkciji. Riječ je o vješto izvedenoj obiteljskoj križaljci uvijek složenih ljudskih odnosa, koji u obliku zanimljive višegeneracijske slavonske obiteljske kronike autorica, inače pjesnikinja i prozaistkinja, uspješno i zanimljivo prezentira suvremenom čitatelju, tj. radijskom slušatelju. Redateljica : Ranka Mesarić, dramatizacija. Nives Madunić Barišić, tonmajsotr Dubravko Robić, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, igrali su Nada Subotić, Katarina Bistrović Darvaš, Marija Kohn , Nataša Janjić. Jelena Miholjević, Natalija Đorđević, Marta Bolfan Ugljen.

Priča o životu žena u tranzicijskom društvu Hrvatske. Autorica u svakoj od njih piše o intimnim obiteljskim dramama, minuciozno i psihološki iznijansirano razotkriva slojeve obiteljskih odnosa. Pet nastavaka povezuje jednu žensku i obiteljsku liniju kroz svakodnevne životne situacije i nemogućnost izravne komunikacije. Redateljica: Stephanie Jamnicky; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Maro Market; ton majstorica: Lana Deban; urednica: Maja Gregl. Glume: Alma Prica, Hrvojka Begović, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Asja Jovanović, Biserka Ipša, Alen Šalinović, Veno Parašilovac.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

«Dobro je, lijepo je» roman je o neprilagođenom tridesetčetverogodišnjaku, o simpatičnom pjesniku u kojega se zaljubljuje djevojka uvjerena u ideale pjesništva, o momku koji se iz očaja upušta u vezu s dvostruko mlađom djevojkom, o čovjeku koji... «Dobro je, lijepo je» dijelom je autobiografska proza koja je strukturirana i svedena nužno na subjektivni realizam. Ovaj roman Ivice Prtenjače zbog kratkoće i stila čitljivo je štivo koje ne pretendira na dubinu egzistencijalnih problema. Redatelj: Dejan Šorak; dramatizatorica i urednica: Maja Gregl; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko. Glume: Biserka Fatur, Dražen Bratulić, Ivan Lovriček, Dora Lipovčan, Žarko Savić, Željko Šestić. Premijerno emitirano u listopadu 2007.

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, majke, djevojčice, partneri. Režija: Hana Večer Glumili su: Jadranka Đokić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Petra Svrtan, Ivan Grčić, DArko Milas, Helena Buljan, Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević i Matija Čigir. Premijerno emitirano: 04.10. – 08.10.2021.

Ljubav ili strast zbog koje glavna junakinja umalo posve gubi kontrolu nad vlastitim životom i potraga za tim izgubljenim vlastitim bićem osnova su radnje ovog iznimnog romana. Istovremeno divlja i dramatična, a poetična i začudna ova knjiga čitatelja hvata u svoju mrežu, ispunjava okusom , zvukom i gotovo opipljivim mesom svake riječi i slike . U režiji Silve Ćapin u radijskom eteru „Psi“ su prije svega poziv na čitanje ovog iznimnog romana. Uloga pripovjedačice i glavne junakinje povjerena je mladoj Dori Dimić Rakar. Adaptacija : Ivana Gudelj

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, tonmajsotrica: Katarina Račić, glazbena damaturginja: Franka Meštrović, adaptacija: Kristina Kegljen Glumili su: Ksenija Paić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak i Dora Polić Vitez. Premijerno emitirano: 24.- 28.05. 2021

U pozadini rat, u prvom planu strasna i mučna ljubavna priča, te obiteljska drama. Toma Kriste u potrazi je za suprugom, novinarkom koja je u medijima dobila status nacionalne heroine, a koja se vodi na popisu nestalih i zatočenih osoba. Rodom Slavonac i sam branitelj, koji je došao živjeti u ženin Split, drži glavu na površini brinući se za kćer, balansirajući u odnosima u ženinoj obitelji i radeći kao odvjetnik koji brani Srbe. Susret s Anitom početak je njihove ljubavne priče, pune grizodušja i propitivanja, ali i inteznivne potrage za nestalom. „Pričaj mi o njoj“ duboko je antiratni roman u svom nastojanju da pokaže koliko je široka dijapazon žrtava koje stvara ratna pošast, te kako bez istine život ne može ući u zdrav, iscjeljujući tijek. Majstorski isfabuliran, jezički bogat i precizan, nadahnut u karakterizaciji likova, emotivan i duhovit, Baretićev roman ispisan je u velikoj mjeri dijaloški i utoliko je imao prirodnu preporuku za naš medij. Velika podjela i bogata zvučna slika ovaj put u emisiju Radio-roman donose dah serijalnosti mnogo više nego ideju da se proza samo predstavi. U glavnim ulogama: Darko Milas i Ana Maras. U ostalim ulogama Zlatko Ožbolt, Marinko Prga, Doris Šarić Kukuljica, Tomislav Martić, Alen Šalinović, Antonio Franić, Tina Orlandini, Ante Krstulović i djevojčica Lola Sučić. Adaptacija: Lada Martinac Kralj; redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Srđan Nogić, glazbena urednica: Adrijana Kramarić; urednica: Nives Madunić Barišić.

Gorki Šain, nekadašnji policajac u svojim kasnim pedesetima, nekoliko dana pred Božić stiže na Škoj, otok na kojem je njegova obitelj dobro poznata, na kojem je proveo najljepše dane djetinjstva, upoznao prvu ljubav...Ali Gorki ovaj put ne dolazi kako bi evocirao sretne dane. Dolazi poslom stručnjaka za imovinsko-pravne poslove. Kao vrhunski profesionalac, on zna na koju kartu treba zaigrati kako bi ljudi prihvatili novac u zamjenu za djedovinu. Režija: Hana Veček, dramatizacija: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica: Franka Meštrović, urednica: Nives Madunić Barišić Glumili su: Zoran Čubrilo, Damir Poljičak, Alen Šalinović, Frano Mašković, Ivan Grčić, Doris Šarić Kukuljica, Senka Bulić, Ivana Buljan Legati, Rea Bušić, Lucija Barišić, Iva Kraljević.

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Ponekad nastojimo preživjeti i sačuvati sebe na posve neočekivane načine. Đana, glavna junakinja Sobe na dnu mora, pokušat će se spasiti bijegom na prekooceanski brod koji krstari Karibima. Puna čežnje za slobodom i putovanjima, postat će pomoćnica konobara i zeteći se u neljudskom okruženju u kojem gigantska američka kompanija iskorištava ljude koji dolaze iz nerazvijenih ili ratom unesrećenih zemalja. Režija i adaptacija: Hana Veček , tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena dramturginja. Adiana Kramarić, glume: Jadranka Đokić, Frano Mašković , Daria Lorenzi Flatz, Rajan Rushaidat i Igor Kovač.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Novih pet epizoda: Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

„Putar i parizer“ roman je putovanja četvorice prijatelja – Tomija, Crnog, Ronka i Dombe – koji u posljednjem proplamsaju mladenaštva, uz pomoć alkohola, droge, partyja, muških nadmetanja i nimalo slatkih priča iz djetinjstva, shvaćaju da je mladost za njih pluskvamperfekt te da je vrijeme da je zakorače u neku ozbiljniju dimenziju života. Roman je nepretenciozni akvarel sasvim opipljivih i ljudskih karaktera koji, svi do jednoga, uspješno balansiraju na pragu antijunaštva, ali njihove priče i sudbine toliko su bliske čitatelju da je nemoguće ne prepoznati se u njima. Crnohumoran, životan, nimalo usiljen stil pisca Mihaljevića smješta ovaj debitantski roman u sam vrh recentne domaće književne produkcije. Redatelj: Petar Vujačić

Roman je fokusiran na pet ženskih sudbina koje se u završnici romana dodiruju i isprepliću, kako na narativnoj, tako i na simboličnoj razini. Podijelivši roman na tri veća dijela koja obuhvaćaju dramatične situacije u životu pet žena (Glissando, Pizzicato, Vibrato), autorica provodi lajt-motiv gitare koja se začinje u sjemenki drveta, nastaje iz smreke i palisandrovine, prelazi iz ruke u ruku formirajući ljudske sudbine i stvarajući glazbu koja se nalazi i u samoj potki romana. Suptilno štivo koje u sebi sjedinjuje stvarnosne, bajkovite i simbolične elemente, a dinamična radnja i osebujni likovi mogu privući i širu čitateljsku publiku. Kristina Gavran dobila je za djelo 'Gitara od palisandra' Nagradu Mirko Kovač za najbolje djelo mladog autora 2019.-te. Redateljica Silva Ćapin, tonmajstorica : Lana Deban, glazbeni urednik MAro Market, Igrali su: Dijana Vidušin, Hrvojka Begović, Dean Krivačić, Mia Krajcar, Slavko Juraga, Iva Mihalić, Helena Buljan, Frano Mašković,Vanda Winter, Ivan Jončić, Natalija Đođević, Asja Jovanović, Biserka Ipša, Igor Kovač i Jerko Marčić.

Roman je fokusiran na pet ženskih sudbina koje se u završnici romana dodiruju i isprepliću, kako na narativnoj, tako i na simboličnoj razini. Podijelivši roman na tri veća dijela koja obuhvaćaju dramatične situacije u životu pet žena (Glissando, Pizzicato, Vibrato), autorica provodi lajt-motiv gitare koja se začinje u sjemenki drveta, nastaje iz smreke i palisandrovine, prelazi iz ruke u ruku formirajući ljudske sudbine i stvarajući glazbu koja se nalazi i u samoj potki romana. Suptilno štivo koje u sebi sjedinjuje stvarnosne, bajkovite i simbolične elemente, a dinamična radnja i osebujni likovi mogu privući i širu čitateljsku publiku. Kristina Gavran dobila je za djelo 'Gitara od palisandra' Nagradu Mirko Kovač za najbolje djelo mladog autora 2019.-te. Redateljica Silva Ćapin, tonmajstorica : Lana Deban, glazbeni urednik MAro Market, Igrali su: Dijana Vidušin, Hrvojka Begović, Dean Krivačić, Mia Krajcar, Slavko Juraga, Iva Mihalić, Helena Buljan, Frano Mašković,Vanda Winter, Ivan Jončić, Natalija Đođević, Asja Jovanović, Biserka Ipša, Igor Kovač i Jerko Marčić.

Poetična priča o ozgubljenim dušama iseljenika koji lutajući inozemnim pejzažima tragaju za ljubavlju, pripadanjem i sjećanjima

U romanu Divlje guske Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini. Očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe. Redateljica : Hana Veček, adaptiralazaradio urednica: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbeni urednik: Maro Market, glumili su: Lana Barić, Darija Lorenci Maša Ilijić Vlasta Ramljak Hrvoje Barišić Igor Kovač Katarina Arbanas i Suzana Nikolić.

Prvi roman Krešimira Pintarića Ljubav je sve počiva na posve jednostavnoj, naizgled običnoj, naizgled očitoj, ali time i iznenadnijoj pretpostavci da ljubav doista jest sve. Nakon što domaći čitatelj (nepovjerljiv i zdravo skeptičan kakav jest) nakon nekoliko poglavlja prestane očekivati trik koji će ovaj naslov nepovratno raskrinkati kao ironiju, ili rupu u scenografiji kroz koju se proziru čuda me(n)talnih konstrukcija, pred njim se otkriva svijet koji u potpunosti ispunjaju (i mogu ispuniti!) jedan jedini muškarac i jedna jedina žena. Redateljica Hana Veček, skladatelj: Domagoj Lozina, tonmajstor Tomislav Šamec, dramatizacija: Hana Veček, glumili su: Živko Anočić, Aleksandra Stojaković, Rakan Rushaidat i Nina Erak.

Roman „Ljubav“ razmiče granice autoričinog dosadašnjeg proznog rukopisa i upušta se u tematska i formalna istraživanja novih mogućnosti literarnog uvida u temeljnu ljudsku emociju.Roman o jednog (sretnoj) ljubavi. U fokusu su 43-godišnja Sofija i 44-godišnji Josip koji, nakon jednog, odnosno dva propala braka iza sebe, u kojima se oboje nije ni primaknulo pravoj ljubavi, u zrelim godinama doživljavaju puninu osjećaja potpunoga zajedništva dvaju bića. Objektivni pripovjedač rekonstruira vrijeme od njihovog prvog susreta, te odnos koji se razvijao uz brojne prepreke – a jedna od njih je i otežana komunikacija za vrijeme Domovinskog rata… Redatelj:Dejan Šorak, dramatizacija: Katja Šimunić, ton majstor: Srđan Nogić, glazbeni urednik: Maro Market, urednica: Maja Gregl, glume: Željko Šestić, Dunja Sepčić, Beti Lučić, Dora Lipovčan, Asja Jovanović

Glavni protagonist, ujedno i pripovjedač romana bivši novinar za odnose s javnošću u izdavačkoj kući i muzeju, napušta svoju građansku egzistenciju, promocije, otvorenja izložbi, pozivnice i govore da bi se uspeo na brdo koje dominira nekim jadranskim otokom i od tamo, iz napuštene vojne karaule, čitavo ljeto čuvao otok od požara. Ondje, u društvu psa i ostarjelog magarca, doživljava vrhunac svoga života, a istovremeno ne može pobjeći od suvremenog svijeta koji ga sustiže na brdu, u obliku hodočasnika, bajkera, ratnika s PTSP-jem ,te japanskih turista, također u potrazi za smislom i svrhom postojanja. Redateljica:Katja Šimunić, ton majstor:Srđan Nogić dramatizacija:Dubravko Torjanac Glume: Sven Medvešek,Alen Šalinović,Vedran Komerički Premijera: 01.-05.02.2016.

Junakinja romana “Bilješka o piscu” deset je godina tražila smisao svog života u dalekoj Švedskoj. Sada kad se vratila i kad smrt polagano kuca na njezina vrata pokušat će shvatiti što se, zapravo, dogodilo s njezinim životom koji je protekao u očekivanju odluke jednoga muškarca. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Miodrag Racković; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Vito Gospodnetić; urednica: Maja Gregl. Glume: Doris Šarić Kukuljica, Biserka Ipša, Sven Medvešek. Premijerno emitirano u travnju 2001

Roman «Osmi povjerenik» duhovita je priča o izmišljenom otoku Trećiću na kojemu mještani ne žele uspostaviti vlast jer smatraju da bi bilo kakva vrsta političkog organiziranja ugrozila njihov skladan život. Država, pak, vladati mora pa im šalje svoje povjerenike ne bi li nekako, na taj neposlušni otok bacila svoje konope Adaptacija i režija: Jasna Mesarić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstorica: Anka Savić; urednica: Nada Zoričić. Glume: Ankica Dobrić, Mladen Vasary, Marina Poklepović Kostelac, Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Krunoslav Šarić. Premijerno emitirano 20-24.11.2006.

Autor romana, Kazimir Klarić, na satiričan način komentira i preslikava apsurdnost i kaotičnost svakodnevnih zbivanja, ali i povijesnih, naših ali i stranih, pojedinaca ali i naroda i tako dalje. Nelogičnosti, nesporazumi i kaos je posvuda, ali će slušatelj sve to pratiti jasnim prepoznavanjem. Redateljica: Stephanie Jamnicky; adaptacija: Kazimir Klarić; glazbena urednica: Maja Žarković; ton majstorica: Nedjeljka Lambaša Milanov; urednik: Branko Maleš. Glume: Ana Marija Bokor, Hrvoje Handl, Marija Škaričić, Petar Leventić, Siniša Popović, Žarko Potočnjak, Slavica Jukić, Tomislav Martić, Tomislav Ralić, Živko Anočić. Premijerno emitirano u lipnju 2003.

Prgavoj i oholoj gospođi Adeli iz romana Nade Gašić veća je šteta što joj se u potresu prolio skupi konjak i razbio porculan njezine majke nego li sva nesreća koja se obrušila na potresom i epidemijom izmoreni Zagreb. Adeli je veći problem nemogućnost proslave njezina jubilarnog rođendana, od svih razrušenih zgrada i stopiranih zagrljaja i poljubaca. Ipak, koliko god sebična, mrzovoljna i bezobrazna gospođa Adela, vitalna osamdesetogodišnjakinja, bila, jednu stvar ne možemo joj zamjeriti: gordost. Ako će Zagreb biti gord koliko je i ova vremešna starica gorda na stranicama ovog romana, onda se za Zagreb ne moramo bojati. I nemojmo se zavarati da je Nada Gašić pisala samo o jednoj gospođi koja psuje nesavjesne bicikliste na stazama, ne: ovdje je riječ o svim ulicama, svim zgradama obrubljenim trakama, svim onim životima koji su stali jednom za vrijeme proglašenja epidemije, pa drugi put u vrijeme potresa, svim onim nepruženim zagrljajima i nepodijeljenim poljupcima; o svemu onome što Zagreb jest, samo je trenutno u nemogućnosti to biti punom snagom. Redateljica: Silva Ćapin. Za radio adaptirala: Nikolina Bogdanović. Glumili su: Biserka Ipša, Frano Mašković , Sara Stanić, Jerko Marčić, Helena Buljan, Marko Cindrić. Darin Pavišić. Premijerno emitrano 26.04. – 30.04. 2021.

Poseban, poetičan, začudan ili čak na jedan privlačan način pomalo „čudan“, svakako nesvakidašnji prostor, nešto poput nevelikoga muzeja, u kojemu se čuvaju artefakti "sentimentalne i trivijalne književnosti" pisani ženskom rukom u razdoblju od 1878. do 1978, mjesto je radnje novoga romana Sanje Lovrenčić. Ostarjeli kustos koji vodi taj Kabinet za sentimentalnu i trivijalnu književnost, posvećen ženskim svjetovima odjelotvorenim u romanima, ali i spomenarima, herbarijima, časopisima ili priručnicima, traži nasljednika/cu oglasom u kojemu apostrofira kako mu je za odabir zaposlenika/ce važnija njihova priča od službenih kvalifikacija. Na oglas se javlja više kandidata, a on odabire njih desetero i počinje ih primati na razgovor. Njihove priče i „priče“ postaju integralni dio tkiva romana, a koji je zasnovan na pismima koje kustos piše Rozi, utemeljiteljici i vlasnici Kabineta, no kao da ih istodobno piše i sebi. Iz pisama doznajemo i povijest Kabineta, i kustosove nedoumice, strahove, sumnje, oduševljenja i zanose vezane uz rad i održavanje Kabineta, ali podjednako tako smo suočeni i s nizom aktualnih tema prekarnoga umjetničkog ili istraživačkoga rada, s banalizacijom, komercijalizacijom i birokratizacijom umjetnosti, kao i temama poput umjetničkog aktivizma, društvene odgovornosti, feminizma i, dakako, ljubavi. Istodobno sentimentalan i kritičan, sladak i gorak, „trivijalan“ i eruditski, roman „Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost“ (Mala zvona, 2018) zastupa – angažiranu lijepu književnost. Glume: Vinko Kraljević, Irena Tereza Prpić, Vanda Winter, Matija Čigir i Živko Anočić. Dramatizacija: Sanja Lovrenčić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstor: Dalibor Piskrec. Redateljica: Silva Ćapin. Urednica: Katja Šimunić.

Najnovije ostvarenje koje donosimo u emisiji Radio roman je roman „Morpho Amathonte“ spisateljice, pjesnikinje i publicistkinje, knjižničarke i promicateljice književnosti Nade Topić. Riječ je o iznimno lirsko-poetičnom romanu koji preko intimnih sudbina često prezrenih pojedinaca priča priču o potrazi za svojim mjestom pod suncem. Pripovjedne linije povezuje posebna vrsta leptira koji se pojavljuje kao provodni motiv kroz cijelu pripovjednu nit. Zvučno i živopisno radijsko izdanje „Morpho Amathontea“ režirala je Silva Ćapin, uz pomoć glazbenog dramaturga Mara Marketa i tonmajstora Dalibora Piskreca, a čarobni svijet pariškog arondismana dočarali su glumci Rakan Rushaidat, Doris Šarić Kukuljica, Iva Šimić Šakoronja, Zijad Gračić, Dijana Vidušin, Senka Bulić, Hrvojka Begović, Sven Šestak, Barbara Nola i Helena Buljan. Roman je za radio adaptirala Kristina Kegljen. Premijerno emtirano: 11. do 15.04.2022.

Priča o zabranjenoj ljubavi sredovječne Milene, povratnice u rodni Sabolščak i Roma Sandija koja u širokom rasponu paralelno prati i tijek nekoliko života između tokova Drave i Mure, zahvaćajući različite kulturološke sredine i predrasude koje ih prate. Redateljica: Stephanie Jamnicky, Dramatizacija: Dubravko Torjanac Glume: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, u glavnim ulogama Lana Barić i Filip Švagović

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

U romanu je prikazan život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njezine traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. U romanu je stvorena složena mreža odnosa, s nizom odlično karakteriziranih likova koji vode radnju u brojne odvojke. Olja Knežević, za rukopis "Katarina, velika i mala" dobila je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman u 2019.-toj godini. Olja Knežević je rođena u Podgorici u Crnoj Gori, srednju školu pohađala u SAD-u, studirala je engleski jezik i književnost u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu, a živi i radi u Zagrebu. Ovo je njezina četvrta knjiga, nakon zbirke priča "Londonske priče juga" i romana "Milena & druge društvene reforme" i "Gospođa Black". Režija i radijska adaptacija: Hana Veček, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, glumili su: Jadranka Đokić, Sara Stanić, Doris Šarić Kukuljica, Jasna Bilušić, Gordana Gadžić, Nikola Baće i Nikša Butijer. Premijerno emitrano od 21.-25.10.2019.

U romanu je prikazan život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njezine traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. U romanu je stvorena složena mreža odnosa, s nizom odlično karakteriziranih likova koji vode radnju u brojne odvojke. Olja Knežević, za rukopis "Katarina, velika i mala" dobila je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman u 2019.-toj godini. Olja Knežević je rođena u Podgorici u Crnoj Gori, srednju školu pohađala u SAD-u, studirala je engleski jezik i književnost u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu, a živi i radi u Zagrebu. Ovo je njezina četvrta knjiga, nakon zbirke priča "Londonske priče juga" i romana "Milena & druge društvene reforme" i "Gospođa Black". Režija i radijska adaptacija: Hana Veček, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, glumili su: Jadranka Đokić, Sara Stanić, Doris Šarić Kukuljica, Jasna Bilušić, Gordana Gadžić, Nikola Baće i Nikša Butijer. Premijerno emitrano od 21.-25.10.2019.

U romanu je prikazan život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njezine traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. U romanu je stvorena složena mreža odnosa, s nizom odlično karakteriziranih likova koji vode radnju u brojne odvojke. Olja Knežević, za rukopis "Katarina, velika i mala" dobila je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman u 2019.-toj godini. Olja Knežević je rođena u Podgorici u Crnoj Gori, srednju školu pohađala u SAD-u, studirala je engleski jezik i književnost u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu, a živi i radi u Zagrebu. Ovo je njezina četvrta knjiga, nakon zbirke priča "Londonske priče juga" i romana "Milena & druge društvene reforme" i "Gospođa Black". Režija i radijska adaptacija: Hana Veček, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, glumili su: Jadranka Đokić, Sara Stanić, Doris Šarić Kukuljica, Jasna Bilušić, Gordana Gadžić, Nikola Baće i Nikša Butijer. Premijerno emitrano od 21.-25.10.2019.

U romanu je prikazan život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njezine traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. U romanu je stvorena složena mreža odnosa, s nizom odlično karakteriziranih likova koji vode radnju u brojne odvojke. Olja Knežević, za rukopis "Katarina, velika i mala" dobila je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman u 2019.-toj godini. Olja Knežević je rođena u Podgorici u Crnoj Gori, srednju školu pohađala u SAD-u, studirala je engleski jezik i književnost u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu, a živi i radi u Zagrebu. Ovo je njezina četvrta knjiga, nakon zbirke priča "Londonske priče juga" i romana "Milena & druge društvene reforme" i "Gospođa Black". Režija i radijska adaptacija: Hana Veček, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, glumili su: Jadranka Đokić, Sara Stanić, Doris Šarić Kukuljica, Jasna Bilušić, Gordana Gadžić, Nikola Baće i Nikša Butijer. Premijerno emitrano od 21.-25.10.2019.

U romanu je prikazan život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njezine traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. U romanu je stvorena složena mreža odnosa, s nizom odlično karakteriziranih likova koji vode radnju u brojne odvojke. Olja Knežević, za rukopis "Katarina, velika i mala" dobila je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman u 2019.-toj godini. Olja Knežević je rođena u Podgorici u Crnoj Gori, srednju školu pohađala u SAD-u, studirala je engleski jezik i književnost u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu, a živi i radi u Zagrebu. Ovo je njezina četvrta knjiga, nakon zbirke priča "Londonske priče juga" i romana "Milena & druge društvene reforme" i "Gospođa Black". Režija i radijska adaptacija: Hana Veček, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, glumili su: Jadranka Đokić, Sara Stanić, Doris Šarić Kukuljica, Jasna Bilušić, Gordana Gadžić, Nikola Baće i Nikša Butijer. Premijerno emitrano od 21.-25.10.2019.

Izbor pet priča - Beskraj, Bolji život, Živi zakopani, Frižider, Kukci su govotov kao ljudi Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija :Kristina Kegljen, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena urednica: Franka Meštrović Igrali su: Vanda Winter, Karmen Sunčana Lovrić, Marija Kolb, Biserka Ipša, Ivan Vukelić, Irena Tereza Prpić, Doris Šarić Kukuljica, Antonio Franić, Bojan Brajčić, Premijerno emitirano : 25. - 29. 01. 2021.

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić

Mlada i uspješna arhitektica Gorana Hrabrov naprasno napušta svoj unajmljeni stan u Zagrebu. Ona bježi od dva moguća zločina natrag u rodnu kuću u Dalmaciji. Nižu se susreti s članovima Goranine obitelji u labirintu teških priča, sudbina, odnosa u čijem središtu leži majka na samrti. Pjesnikinja i prozaistica Martina Vidaić ovim romanom potvrđuje svoj pripovjedački nerv i uvodi čitatelja, a u adaptaciji Ivane Gudelj i slušatelja u svijet svoje junakinje na gotovo trilerski način. Redateljica: Stephanie Jamnicky, za radio adaptirala : Ivana Gudelj tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market Igrali su: Irena Tereza Prpić, Gordana Gadžić, Ivana Buljan Legati, Matilda Sorić, Ivan Vukelić, Duško Modrinić, Rea Bušić, Alen Šalinović, Ante Krstulović, Ivica Pucar i Linda Begonja Premijerno emitirano: 21.-25.11.2022.

„Putar i parizer“ roman je putovanja četvorice prijatelja – Tomija, Crnog, Ronka i Dombe – koji u posljednjem proplamsaju mladenaštva, uz pomoć alkohola, droge, partyja, muških nadmetanja i nimalo slatkih priča iz djetinjstva, shvaćaju da je mladost za njih pluskvamperfekt te da je vrijeme da je zakorače u neku ozbiljniju dimenziju života. Roman je nepretenciozni akvarel sasvim opipljivih i ljudskih karaktera koji, svi do jednoga, uspješno balansiraju na pragu antijunaštva, ali njihove priče i sudbine toliko su bliske čitatelju da je nemoguće ne prepoznati se u njima. Crnohumoran, životan, nimalo usiljen stil pisca Mihaljevića smješta ovaj debitantski roman u sam vrh recentne domaće književne produkcije. Redatelj: Petar Vujačić Premijerno emitirano: 22.-26.3.2021.

Varaždinski književnik i novinar Nikola Leskovar dobitnik je nagrade Prozak za 2016. godinu, koja se dodjeljuje za najbolji proznio rukopis autora do 35 godina starosti. Žiri u sastavu Kruno Lokotar, Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar odabrao je upravo Leskovarov rad, roman 'Tijelo od soli', kao najbolji Tijelo od soli govori o djetetu vojnog lica, pilota koji se u doba raspada Jugoslavije s obitelji seli iz Bosne i Hercegovine u rodnu sjevernu Hrvatsku, pa je već po tome, po tematizaciji sudbine vojnih lica, prvi i jedinstven. Nove ili prešućene / potisnute teme su uvijek dobrodošle, ali književnost ne čini tema, a ovaj roman je čista književnost. Nikola Leskovar piše svoj roman hrvatsko-jugoslavenskim jezičnim amalgamom koji ga je odrastanjem kvačio i formirao, a koji je u romanu funkcionalno lokaliziran, od bosanskih turcizama do kajkavskog ruralnog dijalekta. Redatelj: Petar Vujačić, za radio adaptirao : Dubravko Torjanac, tonmajstor: Zoran Brajević, igrali su: Dado Ćosić, Asja Jovanović, Amar Bukvić, Tomislav Martić, Nedim Prohić , Nataša Kopeč Premijerno emitirano: 29.4.-03.5.2019.

„Skicom u ledu“ Josip Mlakić, prekaljeni poznavatelj kriminalističkog žanra, donosi tri priče u jednom romanu, tri lica iste kovanice vješto isprepletena kroz dugi niz desetljeća, od osamdesetih pa sve do postratnog perioda u Bosni. U ovoj punokrvnoj prozi pratimo filigranski oslikane junake iz Mlakićeva iskusna pera: prvo istražitelje njemačke policije koji pokušavaju rasvijetliti slučaj serijskih ubojstava djevojaka na rock koncertima diljem Europe, zatim ratna zbivanja na području Bosne gdje se suočavamo sa strahotama ratnih logora, nemilosrdnim pukovnicima i stražarima te petljom nacionalnih identiteta koje pratimo kroz oči mladog slikara Darka, dok u trećem dijelu Mlakić kombinira priču koja oslikava period koji prethodi ratu kroz ljubavnu priču Borisa i Jelene te potpuni raspad jedne zajednice po završetku rata. Raznovrsni ansambl domaćih glumaca snažnim i vjerodostojnim glasovima pomogao je Mlakićev roman pretvoriti u radijsku epopeju koja nudi i katarzu i bol, i poeziju i tvrdi žanr, sve u jednom.

U roman “Povijest pornografije” autor Goran Tribuson unio je autobiografske doživljaje i proživljaje. No zbivanja su toliko literarno univerzalna da se s događajima adolescentne klape u određenome malome gradu mogu poistovjetiti mnoga društvanca iz drugih i drugačijih urbanih sredina. Režija: Zdenko Prohaska, adaptacija: Iva Gruić,tonmajstor: Nedjeljka Lambaša Milanov

U roman “Povijest pornografije” autor Goran Tribuson unio je autobiografske doživljaje i proživljaje. No zbivanja su toliko literarno univerzalna da se s događajima adolescentne klape u određenome malome gradu mogu poistovjetiti mnoga društvanca iz drugih i drugačijih urbanih sredina. Režija: Zdenko Prohaska, adaptacija: Iva Gruić,tonmajstor: Nedjeljka Lambaša Milanov

U roman “Povijest pornografije” autor Goran Tribuson unio je autobiografske doživljaje i proživljaje. No zbivanja su toliko literarno univerzalna da se s događajima adolescentne klape u određenome malome gradu mogu poistovjetiti mnoga društvanca iz drugih i drugačijih urbanih sredina. Režija: Zdenko Prohaska, adaptacija: Iva Gruić,tonmajstor: Nedjeljka Lambaša Milanov

U roman “Povijest pornografije” autor Goran Tribuson unio je autobiografske doživljaje i proživljaje. No zbivanja su toliko literarno univerzalna da se s događajima adolescentne klape u određenome malome gradu mogu poistovjetiti mnoga društvanca iz drugih i drugačijih urbanih sredina. Režija: Zdenko Prohaska, adaptacija: Iva Gruić,tonmajstor: Nedjeljka Lambaša Milanov

Damir Karakaš je poznati hrvatski prozaik mlađe generacije, a upravo se njegov zadnji roman „Sjajno mjesto za nesreću“, čija se radnja događa u Parizu, nedavno, u Rijeci, igrao i na kazališnim daskama. Riječ je o imigrantskom, često nevoljkom životu u stranoj sredini, u kojoj se glavni lik kao umjetnik svakodnevno bori za golo preživljavanje, svirajući pritom harmoniku, crtajući turističke karikature, spavajući u sličnom društvu u pretrpanim stančićima, ili čak pod pariškim mostovima… Grubo-empiristička i autobiografska proza ne traži eventualno jeftino suosjećanje s našim patnikom u stranom svakojako konkurentnom svijetu, takvih je „stanovnika“ uostalom mnogo u Parizu, nego vrlo živo i nesentimentalno slika raznolik i bogat život (kvazi)umjetnika i običnih sitnijih kriminalaca u jednoj od najvećih svjetskih metropola. U bogatom dijapazonu šarenih likova D. Karakaš našao je prostor i za empatiju, humor i povremenu duhovitost. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija: Dubravko Torjanac, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glumili su: Siniša ružić, Sunčanazelenika, Zoran Čubrilo, Pero Juričić, Ranko Tihomirović.

Damir Karakaš je poznati hrvatski prozaik mlađe generacije, a upravo se njegov zadnji roman „Sjajno mjesto za nesreću“, čija se radnja događa u Parizu, nedavno, u Rijeci, igrao i na kazališnim daskama. Riječ je o imigrantskom, često nevoljkom životu u stranoj sredini, u kojoj se glavni lik kao umjetnik svakodnevno bori za golo preživljavanje, svirajući pritom harmoniku, crtajući turističke karikature, spavajući u sličnom društvu u pretrpanim stančićima, ili čak pod pariškim mostovima… Grubo-empiristička i autobiografska proza ne traži eventualno jeftino suosjećanje s našim patnikom u stranom svakojako konkurentnom svijetu, takvih je „stanovnika“ uostalom mnogo u Parizu, nego vrlo živo i nesentimentalno slika raznolik i bogat život (kvazi)umjetnika i običnih sitnijih kriminalaca u jednoj od najvećih svjetskih metropola. U bogatom dijapazonu šarenih likova D. Karakaš našao je prostor i za empatiju, humor i povremenu duhovitost. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija: Dubravko Torjanac, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glumili su: Siniša ružić, Sunčanazelenika, Zoran Čubrilo, Pero Juričić, Ranko Tihomirović.

Damir Karakaš je poznati hrvatski prozaik mlađe generacije, a upravo se njegov zadnji roman „Sjajno mjesto za nesreću“, čija se radnja događa u Parizu, nedavno, u Rijeci, igrao i na kazališnim daskama. Riječ je o imigrantskom, često nevoljkom životu u stranoj sredini, u kojoj se glavni lik kao umjetnik svakodnevno bori za golo preživljavanje, svirajući pritom harmoniku, crtajući turističke karikature, spavajući u sličnom društvu u pretrpanim stančićima, ili čak pod pariškim mostovima… Grubo-empiristička i autobiografska proza ne traži eventualno jeftino suosjećanje s našim patnikom u stranom svakojako konkurentnom svijetu, takvih je „stanovnika“ uostalom mnogo u Parizu, nego vrlo živo i nesentimentalno slika raznolik i bogat život (kvazi)umjetnika i običnih sitnijih kriminalaca u jednoj od najvećih svjetskih metropola. U bogatom dijapazonu šarenih likova D. Karakaš našao je prostor i za empatiju, humor i povremenu duhovitost. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija: Dubravko Torjanac, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glumili su: Siniša ružić, Sunčanazelenika, Zoran Čubrilo, Pero Juričić, Ranko Tihomirović.

Damir Karakaš je poznati hrvatski prozaik mlađe generacije, a upravo se njegov zadnji roman „Sjajno mjesto za nesreću“, čija se radnja događa u Parizu, nedavno, u Rijeci, igrao i na kazališnim daskama. Riječ je o imigrantskom, često nevoljkom životu u stranoj sredini, u kojoj se glavni lik kao umjetnik svakodnevno bori za golo preživljavanje, svirajući pritom harmoniku, crtajući turističke karikature, spavajući u sličnom društvu u pretrpanim stančićima, ili čak pod pariškim mostovima… Grubo-empiristička i autobiografska proza ne traži eventualno jeftino suosjećanje s našim patnikom u stranom svakojako konkurentnom svijetu, takvih je „stanovnika“ uostalom mnogo u Parizu, nego vrlo živo i nesentimentalno slika raznolik i bogat život (kvazi)umjetnika i običnih sitnijih kriminalaca u jednoj od najvećih svjetskih metropola. U bogatom dijapazonu šarenih likova D. Karakaš našao je prostor i za empatiju, humor i povremenu duhovitost. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija: Dubravko Torjanac, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glumili su: Siniša ružić, Sunčanazelenika, Zoran Čubrilo, Pero Juričić, Ranko Tihomirović.

Damir Karakaš je poznati hrvatski prozaik mlađe generacije, a upravo se njegov zadnji roman „Sjajno mjesto za nesreću“, čija se radnja događa u Parizu, nedavno, u Rijeci, igrao i na kazališnim daskama. Riječ je o imigrantskom, često nevoljkom životu u stranoj sredini, u kojoj se glavni lik kao umjetnik svakodnevno bori za golo preživljavanje, svirajući pritom harmoniku, crtajući turističke karikature, spavajući u sličnom društvu u pretrpanim stančićima, ili čak pod pariškim mostovima… Grubo-empiristička i autobiografska proza ne traži eventualno jeftino suosjećanje s našim patnikom u stranom svakojako konkurentnom svijetu, takvih je „stanovnika“ uostalom mnogo u Parizu, nego vrlo živo i nesentimentalno slika raznolik i bogat život (kvazi)umjetnika i običnih sitnijih kriminalaca u jednoj od najvećih svjetskih metropola. U bogatom dijapazonu šarenih likova D. Karakaš našao je prostor i za empatiju, humor i povremenu duhovitost. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija: Dubravko Torjanac, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glumili su: Siniša ružić, Sunčanazelenika, Zoran Čubrilo, Pero Juričić, Ranko Tihomirović.

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Gorki Šain, nekadašnji policajac u svojim kasnim pedesetima, nekoliko dana pred Božić stiže na Škoj, otok na kojem je njegova obitelj dobro poznata, na kojem je proveo najljepše dane djetinjstva, upoznao prvu ljubav...Ali Gorki ovaj put ne dolazi kako bi evocirao sretne dane. Dolazi poslom stručnjaka za imovinsko-pravne poslove. Kao vrhunski profesionalac, on zna na koju kartu treba zaigrati kako bi ljudi prihvatili novac u zamjenu za djedovinu. Režija: Hana Veček, dramatizacija: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica: Franka Meštrović, urednica: Nives Madunić Barišić Glumili su: Zoran Čubrilo, Damir Poljičak, Alen Šalinović, Frano Mašković, Ivan Grčić, Doris Šarić Kukuljica, Senka Bulić, Ivana Buljan Legati, Rea Bušić, Lucija Barišić, Iva Kraljević. Premijera: 21.-25.3.2022.

Gorki Šain, nekadašnji policajac u svojim kasnim pedesetima, nekoliko dana pred Božić stiže na Škoj, otok na kojem je njegova obitelj dobro poznata, na kojem je proveo najljepše dane djetinjstva, upoznao prvu ljubav...Ali Gorki ovaj put ne dolazi kako bi evocirao sretne dane. Dolazi poslom stručnjaka za imovinsko-pravne poslove. Kao vrhunski profesionalac, on zna na koju kartu treba zaigrati kako bi ljudi prihvatili novac u zamjenu za djedovinu. Režija: Hana Veček, dramatizacija: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica: Franka Meštrović, urednica: Nives Madunić Barišić Glumili su: Zoran Čubrilo, Damir Poljičak, Alen Šalinović, Frano Mašković, Ivan Grčić, Doris Šarić Kukuljica, Senka Bulić, Ivana Buljan Legati, Rea Bušić, Lucija Barišić, Iva Kraljević. Premijera: 21.-25.3.2022.

Gorki Šain, nekadašnji policajac u svojim kasnim pedesetima, nekoliko dana pred Božić stiže na Škoj, otok na kojem je njegova obitelj dobro poznata, na kojem je proveo najljepše dane djetinjstva, upoznao prvu ljubav...Ali Gorki ovaj put ne dolazi kako bi evocirao sretne dane. Dolazi poslom stručnjaka za imovinsko-pravne poslove. Kao vrhunski profesionalac, on zna na koju kartu treba zaigrati kako bi ljudi prihvatili novac u zamjenu za djedovinu. Režija: Hana Veček, dramatizacija: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica: Franka Meštrović, urednica: Nives Madunić Barišić Glumili su: Zoran Čubrilo, Damir Poljičak, Alen Šalinović, Frano Mašković, Ivan Grčić, Doris Šarić Kukuljica, Senka Bulić, Ivana Buljan Legati, Rea Bušić, Lucija Barišić, Iva Kraljević. Premijera: 21.-25.3.2022.