Janko Leskovar: U trenutku (prema pripovijetkama "Patnik" i "Bez doma") / Dramatizacija donosi u formi diptiha dvije Leskovarove novele povezujući ih motivom trenutka u kojem je jedno lice (novela "Patnik") spoznalo smisao svog tragičnog života, a drugo lice (novela "Bez doma") promašenost u naizgled uredno posloženom životu. Dramaturški ključ adaptacija nalazi (potpisuje ju urednica) u unutrašnjim glasovima više protagonista, pa režija (Petar Vujačić) to obilato koristi da bi cijeli ugođaj pogurala u intimitet koji obiluje trenucima izobličenja. Dramatizirala i uredila: Lada Martinac Kralj; redatelj: Petar Vujačić; ton majstorica: Katarina Račić; glazbena urednica: Adriana Kramarić. Glume: Dražen Šivak, Rakan Rushaidat, Zoran Čubrilo, Petra Svrtan, Darko Milas, Mia Melcher, Tomislav Martić.

Koraljka Meštrović: Stručnjak za pakiranje / Elegantna i pametna metaforika teksta Koraljke Meštrović, izvorno pisanog za radijski medij, plete se oko neobične a jednostavne priče – slatka podvala prijatelja glavnu junakinju, Maju, navede na promjenu posla u kojem će od svoje glavne osobine, a ta je da majstorski zna razvrstavati, preslagivati, pospremati i pakirati stvari, postane profesionalni stručnjak za pakiranje. Ubrzo, preko stvari Maja počinje ulaziti u tuđe živote shvaćajući lekciju koju je još u djetinjstvu naučila od pokojnog oca, također majstora za pakiranje, a ta je da se u životu ne treba zatrpavati nepotrebnim nego se posvetiti bitnome. No, četrdeseti rođendan na koji Maja zaboravlja, a prijatelji i majka je podsjećaju, otvara pitanje što je to doista bitno u njezinu usamljeničkom životu. U glavnoj ulozi: Irena Tereza Prpić: Redateljica: Stapehanie Jamnicky; ton majstorica: Katarina Barišić; skladatelj: Dubravko Robić; urednica: Lada Martinac Kralj U ostalim ulogama: Franjo Kuhar, Marija Kolb, Alen Šalinović, Ivana Boban, Karmen Sunčana Lovrić i Ivan Vukelić.

Velika korona straha lebdi nad posljednjim dijelom života Winstona Smitha, strah od torture, a potom i strah od slobode. U fokusu je potpun slom pobune, te slom dostojanstva čovjeka koji je mislio da može biti drukčije. Treći dio naše trilogije utopljen je u zvuk koji "1984." sugestivno transponira u suvremenost. Režiju potpisuje Petar Vujačić koji je u ton majstoru, Srđanu Nogiću, i skladatelju, Mari Marketu, našao sumišljenike i partnere u čitanju Orwella kao našeg suvremenika. U glavnoj ulozi: Frano Mašković.

Drugi dio radijske adaptacije jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. U ovom dijelu Winston Smith i Julia njeguju svoj odnos i ljubav kao pobunu protiv bespoštednog i apsurdnog totalitarizma. No, gajiti san o bijegu iz društva zasnovanom na kontroli svih vidova života pokazuje se utopijom. Od 1949. godine kad je roman objavljen doživio je prijevode na šezdeset jezika, milijune primjeraka, ali također i mnogo zabrana.

Radijska adaptacija jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. „1984“ Orwell je smjestio u budućnost kao komentar dva totalitarna režima, staljinističkog i nacističkog, te određenih svjetskih političkih igara, a kojima je svjedočio u vlastitom vremenu. Audio medij pronalazi mogućnost za ovu dramatizaciju (potpisuje je mladi dramaturg Patrik Gregurec) u činjenici da pobuna glavnog junaka, Winstona Smitha (igra ga sjajni Frano Mašković), činovnika u Ministarstvu istine počinje u njegovoj glavi. Smith svjesno radi tzv. misaoni zločin i upušta se u nedozvoljeno razmišljanje koje se pretapa u čin pisanja. U prvom dijelu pratimo njegov unutrašnji glas i razvoj straha da će ga pobuna, kojom se bori za vlastiti identitet, koštati života. No, sugestivna, bogata i uzbudljiva zvučna slika koju su kreirali redatelj Petar Vujačić i ton majstor Srđan Nogić donosi našoj, radijskoj „1984.“ suvremeni odjek, pa postaje zapis o tjeskobi modernog čovjeka izjedanog ideologijom i tehnologijom u službi kontrole pojedinca.

Staricu u Domu posjećuje Djevojka u plavoj haljini. Treba poći na put, na spiralni put, tvrdi Djevojka. Starica se tome ne opire, ali prije toga će zaplesati unatoč čavlima u nozi i svojim laganim kostima, unatoč tome da joj to brane i kći i medicinska sestra. Sukobi koji će se otvoriti, posebno onaj s kćeri, otkrit će tamnu stranu obiteljske drame. Pišući o smrti Vlasta Golub ispisala je duboku obiteljsku dramu u kojoj su patnje zaustavile protok ljubavi, a za ovaj tekst dobila je preporuku žirija natječaja „Marin Držić“. U glavnoj ulozi u svakom trenutku sugestivna, različita, topla, radiofonski maestralna Asja Jovanović. Prati je osjetljivom suigrom Vanda Winter u ulozi Djevojke u plavoj haljini. U ostalim ulogama odlične kreacije napravili su: Dora Polić Vitez kao Kći, Marija Kolb kao medicinska sestra i Alen Šalinović kao Muž. Režiju potpisuje Stephanie Jamnicky.

Oprezno s ambicioznošću, „pouka“ je koju sugerira Fjodor Sologub svojom pripovijetkom „Mali zloduh“ a koja je bila predložak za radijsku dramatizaciju. Jer, profesor je Peredonov (igra ga sjajni Ozren Grabarić) htio napredovati u službi i nastavničko mjesto zamijeniti inspektorskim, pa mu se dogodilo potpuno duševno rastrojstvo koje je njegov prijatelj (nenadmašna interpretacija Krešimira Mikića) platio glavom. Između smijeha i gorčine izuzetna ekipa glumaca slijede O. Grabarića i K. Mikića nadahnutom igrom i osjećajem za žanr: Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Damir Poljičak, Tena Nemet Brankov, Mia Krajcar, Sanja Crljen i ostali – u sigurnim rukama redatelja Mislava Brečića i čvrstoj dramatizaciji mlade dramaturginje Dine Vukelić, pripremili su radiodramu koja ostaje u ušima još dugo kad slušanje završi. Ton majstor: Tomislav Šamec; skladatelj: Stanislav Kovačić; urednica: Lada Martinac Kralj

Konstantin Levin - drugo glavno lice velikog romana. Priča u čijem životu postoje dvije konstante - uporno propitivanje smisla, te ljubav prema Kiti Ščerbackoj. Uz prvi dio ovog diptiha (u kojem smo pratili Anu kroz razdoblje potpunog rastrojstva koje je odvodi u smrt) ovaj drugi dio baziran je na liniji Konstantina Levina i upotpunjuje uvid u strukturu velikog djela. Jer, napomenimo, veliki pisac Levina i Anu Karenjinu neposredno povezuje tek u jednom jedinom susretu. Radijska dramatizacija je strukturirana po slikama između kojih se proteže dulji vremenski period, no sve je povezano Levinovim monolozima i ljubavnim osjećanjem prema Kiti. Redateljica Stephanie Jamnicky s ton majstoricom Lanom Deban potražila je uporište u gradnji realističke zvučne slike koja nas svojom preciznošću odvodi u predjele ruskog sela devetnaestog stoljeća, dok je glazba Mare Marketa, skladana za ovu priliku, nježna i čeznutljiva nadogradnja.

Što je prethodilo odluci o samoubojstvu Ane Karenjine? Kako i zašto je tu odluku donijela? Ulomak iz jednog od najvećih romana svjetske književnosti (od 23.eg do 31. poglavlja) dao nam je materijal za radio dramu baziranu na mislima glavne junakinje pred smrt i njezinom iskrzanom sjećanju na sve ono što je tome prethodilo. Psihogram Ane Arkadjevne Karenjine otvara duboke procijepe nastale radi nesigurnosti u ljubav voljenog muškarca, otpora prema malograđanskom poimanju forme i potrage za pozicijom ženske slobode. Totalno rastrojstvo koje joj se događa i odnosi je pod točkove vlaka završava u njezinim mislima bolnom spoznajom da ovakav odlazak iz života također nema smisla. Dramatizirala i uredila Lada Martinac Kralj prema prijevodu Krunoslava Pranjića; redateljica: Stephanie Jamnicky; ton majstorica: Lana Deban; glazbena urednica: Franka Meštrović Glume: Vanda Winter, Tvrtko Jurić, Zoran Čubrilo, Dunja Fajdić, Tomislav Štriga, Biserka Ipša, Nina Erak, Helena Buljan, Ivana Zanjko

U središtu novele Henry Jamesa „Daisy Miller“ (tiskana 1878.) karakter je glavne junakinje, mlade Amerikanka koja osvaja koketnom neposrednošću, razoružavajućom oslobođenošću i upornim odbijanjem da se pokori društvenim stegama i strogo zadanoj ulozi žene koja iz toga proizilazi. U radijskoj dramatizaciji (potpisuje je Branka Žodan, ujedno i prevoditeljica djela) mladi Frederick Winterbourne pripovijeda svoj susret s Daisy koji se zbio u Europi, najprije u Švicarskoj, a potom u Rimu i svoju zanesenost njome. Djevojčina nekonvencionalnost u ophođenju i razmišljanju zaoštrit će odnos uštogljene okoline viših slojeva prema njoj i obitelji, sve dok ne oboli i podlegne od zaraze malarijom. Daisy postaje tako simbol urođene potrebe čovjeka za slobodnim izražavanjem, posebno naglašene u svijetu koji priznaje i pristaje jedino na konvencije. Zanimljivo je spomenuti da je novelu sam pisac prebacio u kazališni medij, a da ju je kao predložak uzeo filmski redatelj Peter Bogdanovich i snimio film (1974.) sa Cybill Sheperd. Redatelj Petar Vujačić ulogu Daisy dodijelio je mladoj Karmen Sunčani Lovrić, a Fredericka igra Domagoj Ivanković. Ton majstor: Dalibor Piskrec.

Iako se popeo na vrh društvene ljestvice, Raphael de Valantin živi potpuno pritajen život da se ne bi izložio opasnosti da nešto poželi. No, kad sretne djevojku iz svoje teške prošlosti shvaća koliko je neprirodno tako živjeti, kako život na taj način nema nikakva smisla. Počinje pokušavati sve ne bi li se oslobodio magične i demonske kože. Lovro Juraga dojmljivo i sugestivno odigrao je Raphaela de Valantina u svim nijansama osobe koja tone u agoniju, a sugestivne glumačke partnere ima u Franji Kuharu koji je slugu Jonathasa donio u strpljivom i prostudiranom tonu, te Karmen Sunčani Lovrić koja igra Paulinu čistom bezazlenošću.

Honore de Balzac: Šagrenska koža (1. dio) Roman iz 1831, kriška „ljudske komedije“, „filozofska priča“, zahvaljujući spretnoj i zavodljivoj mješavini realizma, fantastike i romantike i danas poziva na čitanje, tj. u našem slučaju na – slušanje. Balzac nadahnuto ispisuje slike Pariza i različitih građanskih slojeva početkom 19. stoljeća, plete priču na fantastičnim pretpostavkama, ali i donosi dramu životnog izbora koja je, bez obzira na stoljeće u kojem se događa, dramatična, potresna i misaona. Kritičari tvrde da se i u „Šagrenskoj koži“ osjeća Hoffmanov utjecaj na Balzaca, ali genije realizma i ovaj je roman ispisao svojim stilom i umjetničkim interesima, naravno, sa mnogo kave u sebi, po čemu je također bio poznat .

William M. Thackeray: Sajam taštine – 2. dio - Rebeka / Drugi dio radio dramske adaptacije slavnog Thackereyevog romana smješten je u ratnu 1815 godinu. Engleska vojska nalazi se u Belgiji, u Bruxellesu, i čeka poziv na bojište i konačno suočenje s Napoleonom. S vojskom je stigla i cijela bulumenta bogate pratnje. Život vojničkih časnika i svih onih koji ih prate, pustopašan je, kao da nikad neće biti rata. U trenutku kad stiže poziv na bojište sve se mijenja. Među najsnalažljivijima i najlukavijima ističe se Rebeka Sharp, sad udana za kapetana Crawleya, a koju Thackeray ironično predstavlja za junakinju svojega romana. Rat Rebeka vidi kao još jednu mogućnost za penjanje na društvenoj ljestvici za koju se odavno naoružala svim mogućim alatima. Jedina koja će joj u lice skresati istinu je dobra Amelia. U ulozi šarmantno prefrigane Rebeke – Jelena Miholjević. U ostalim ulogama: Karmen Sunčana Lovrić, Ivan Vukelić, Mladen Vasaray, Frano Mašković, Dražen Bartulić, Zoran Čubrilo, Irena Tereza Prpić, Tvrtko Jurić, Matko Buvač.

Khalil Gibran: Prorok / Najpoznatije djelo sirijsko-libanonskog pjesnika i filozofa, Khalil Gibrana, čiji se utjecaj proširio daleko izvan granica SAD-e gdje je živio i Bliskog istoka odakle je bio rodom. Ova filozofsko-poetska proza u kojoj se, uostalom kao u cijelom Gibranovom djelu, osjeća „ razmišljanje na tromeđi vjerskih tokova – kršćanstva, židovstva i islama, te utjecaj arapskih filozofa“, ima svoj situacijski okvir koji stvara neku vrst dijaloške strukture. Naime, čovjek kojeg svi oslovljavaju Prorokom čeka brod koji će ga odvesti natrag u domovinu. Njegova objava da će napustiti kraj gdje je dugo živio okuplja ljude. Stoji pred gomilom i shvaća da bi im svima htio nešto darovati, nešto ostaviti. Počinje razgovor. Prema prijevodu Ivane Krencer adaptirala Lada Martinac Kralj. U sofisticiranoj režiji Mislava Brečića i nadahnutoj igri Krešimira Mikića slušamo radiodramsku inačicu Proroka. U ostalim ulogama: Senka Bulić, Jasna Bilušić, Pero Juričić, Mladen Vasary, Bojan Navojec, Igor Kovač i Vedran Komerički.

Nastavak priče o atmosferi i načinu rada u Dramskom programu Hrvatskog radija od početka pedesetih do početka osamdesetih. „I ostat će zvuk“ ujedno je i portret brojnih radijskih stvaralaca. Emotivna svjedočenja pred mikrofonom, kao i posjeta prostorima u kojima se nekad radilo, prate i televizijske kamere, pa je dokumentarizam dvostruk: rad radijske ekipe dio je televizijskog dokumentarca, kao i obratno – atmosfera tv-snimanja daje okvir našoj dokumentarnoj radio drami. Sugovornici su Marija Kohn, Ljubica Jović, Božidar Violić, Biserka Vučković, Ladislav Vindakijkevič, Vito Gospodnetić, Mladen Rutić, Darko Tralić, Davor Rocco, Delka Lambaša i Kazimir Klarić, dakle, autori svih profila - pisci, glumci, ton majstori, redatelji i skladatelji - koji su potrebni da bi radio drama nastala.

Iskren, topao dokument koji priča o atmosferi i načinu rada u Dramskom programu Hrvatskog radija od početka pedesetih do početka osamdesetih. „I ostat će zvuk“ ujedno je i portret brojnih radijskih stvaralaca čiji je entuzijazam spajao različite dekade. Ali emotivna svjedočenja pred mikrofonom, kao i posjeta prostorima u kojima se nekad radilo, prate i televizijske kamere, pa je dokumentarizam dvostruk: rad radijske ekipe dio je televizijskog dokumentarca, kao i obratno – atmosfera tv-snimanja daje okvir našoj dokumentarnoj radio drami. Sugovornici su Marija Kohn, Ljubica Jović, Božidar Violić, Biserka Vučković, Ladislav Vindakijkevič, Vito Gospodnetić, Mladen Rutić, Darko Tralić, Davor Rocco, Delka Lambaša i Kazimir Klarić, dakle, stvaratelji svih profila - pisci, glumci, ton majstori, redatelji i skladatelji - koji su potrebni da bi radio drama nastala.

Jerome K. Jerome: Nova utopija / Prema noveli slavnog engleskog humoriste koji se na svoj inteligentni način šali s idejom društvene jednakosti. Sruktura je teksta kombinacija terevenke političke stranke koja zagovara jednakost (a čiji je on simpatizer) s vlastitim snom u kojem ta ideja pervertira u nevjerojatne oblike. Iako su nam danas takvi oblici poznati iz brojnih primjera, uvijek ima smisla ponovno se nasmijati ljudskoj navadi da u krajnostima pronalazi smisao svojih uvjerenja. Dramatizaciju potpisuje Stanislav Habijan, dok je režija povjerana Petru Vujačiću, redatelju i prevoditelju, koji je svojim osjećajem za nonsense i grotesku u ovoj emisiji imao niz nadahnutih uradaka. Adaptator: Stanislav Habjan, redatelj: Petar Vujačić; glazbeni suradnik: Maro Market; ton majstorica: Lana Deban. Glume: Rakan Rushaidat, Natalija Đorđević, Sreten Mokrović, Tomislav Martić, Alen Šalinović

Mark Twain: Apologija ropstva Lweopolda II, kralja Belgije i popratno pismo / Twainov je tekst cinični monolog suludog belgijskog kralja Leopolda II. Kao takav nadahnuo je prevoditelja i redatelja Petra Vujačića, da tom cinizmu pridruži za ovu priliku dopisani tekst. Zadatka se poduhvatio povjesničar Dario Špelić koji Twainovom tekstu kontrapunktira apokrifni dokument - pismo istog kralja svojem rođaku. Zahvaljujući ovoj intervenciji saznajemo priču o nastanku Konga i kako ga je dotična Visost u igri sa europskim silama i, naravno, Amerikancima, uspjela dobiti kao isključivo vlastiti posjed, neku vrst vrta, koji Leopold II može iskorištavati kako hoće. No, Mark Twain i Dario Špelić nisu imali namjeru pokazati nam samo patologiju kolonizatorske ideje, već i posljedice iste, a one su u Kongu pod belgijskim kraljem bile stravične, pune progona, spaljivanja, sakaćenja, ubijanja, pa čak kanibalizma, jednom riječju - genocida. Njegova pak Visost počinje svoj monolog i pisanje pisma zbog strašne "nepravde" koja mu se nanosi, a to je osnivanje komisije i prijetnje haškim sudom zbog zlodjela iza kojih stoji. pisac popratnog pisma: Dario Špelić; redatelj i prevoditelj: Petar Vujačić; ton majstor: Miro Pijaca; glazbena urednica: Adriana Kramarić; urednica: Lada Martinac Kralj Igraju: Tomislav Martić, Pjer Meničanin, Ozren Bilušić

Henri Barbusse na početku Prvog svjetskog rata ima reputaciju pisca i urednika, star je 41 godinu i deklarirani pacifist koji ipak bira odlazak u rat smatrajući da mu je dužnost braniti francusku domovinu. Dok se bori na prvoj liniji ili radi u pozadini, u sanitetu, piše neprestance pisma supruzi, fotografira i piše prozu koju postupno uobličava u romanesknu građu. Smatra da je arhiviranje ratne strahote način borbe protiv svih budućih ratova. No, u svemu tome dolazi i do duboke spoznaje o ljudskoj gluposti koja će vrlo vjerojatno već za „dvadesetak godina“ dovesti do nove svjetske klaonice, te prokazuje nacionalizam kao zlo koje vodi tome. Mono radio drama „Pisma supruzi“ nastala je prema prijevodu Smiljke Guštak objavljenom u knjizi nakladničke kuće Mala zvona. U našu dramaturško-radijsku verziju koju potpisuje urednica Lada Martinac Kralj uključili smo i podatke iz života Barbussea koji dodatno bacaju tragično svjetlo sudbinu intelektualca u turbulentnim i dramatičnim vremenima. U ulozi pisca slušamo Krešimira Mikića, a režiju potpisuje Mislav Brečić koji je zvučnu sliku kreirao u suradnji s ton majstoricom Lanom Deban i skladateljem Stanislavom Kovačićem.

Stefan Zweig : NOVELA O ŠAHU / Na putničkom prekooceanskom brodu koji plovi iz New Yorka prema Buenos Airesu, u vrijeme kad je nacizam već počeo harati Europom, za jednim stolom i oko njega naći će se svjetski prvak u šahu, naftni magnat, austrijski odvjetnik, pripovjedač i nekolicina znatiželjnika. I svi će gledati u ploču koja leži na stolu, onu šahovsku. No ovaj sloj priče ne nosi glavnu temu pripovijetke. Zweig, majstor strukture, tek kad otvori priču u priči (austrijski odvjetnik se ispovijeda pripovjedaču) otkrit će nam jezgro svojega interesa: analizu kobnih posljedica po ljudski intelekt koju može izazvati perfidno gušenje slobode u totalitarnim režimima. I sam žrtva istoga, Zweig će oduzeti sebi život pijući otrov u brazilskom gradu Petropolisu, a „Novela o šahu“ je njegovo posljednje djelo. Silva Ćapin, mlada radijska i filmska redateljica, dramatizacijom ( prema prijevodu Branke Grubić) i redateljskim postupkom punim zvuka i sugestivnog baratanja cjelinom, kreirala je sa suradnicima protočnu i zanimljivu audio igru. U tome je našla odlične suradnike u ton majstoru Daliboru Piskrecu i glazbenom uredniku Mari Marketu, te glumcima Draženu Šivaku, Joški Ševi, Franu Maškoviću i Hrvoju Barišiću. U ostalim ulogama: Marko Cindrić, Dora Polić Vitez, Zoran Gogić, Filip Križan, Silvio Mumelaš i Luka Stilinović.

William M. Thackeray: Sajam taštine(3. dio) – Uspon i posrnuće gospođe Rebeke Crawley / Treći dio serijala prema slavnom romanu Williama Thackeraya prati Rebekin životni luk kojeg napinje njezina nezasitna ambicija da se popne na društvenoj ljestvici. U glavnoj ulozi: Jelena Miholjević. Cijeli serijal redateljski potpisuje Stephanie Jamnicky, glazbena urednica Franka Meštrović i ton majstorica Katarina Račić. Dramatizacije i uređivanje – Lada Martinac Kralj

William M. Thackeray: Sajam taštine – Amelia Sedley – dio prvi / Iako William Makepace Thackeray, jedan od najvećih satiričara 19. Stoljeća, svoj roman ironično zove „romanom bez junaka“, u prvom dijelu dobra i pokorna Amelia Sedley prava je junakinja. Jer, koliko god je neprobitačno i nepopularno biti dobar, njena tiha ljubav i posvećenost hoštaplerskom Georgeu Osborneu u svijetu taština, lukavosti i interesa, treperi kao svjetionik u noći i zaslužuje izdvojenje od drugih lica. Okosnica je priče u ljubavnom odnosu koji se dramatično komplicira zbog sloma burze izazvane turbulentnim događanjima na političkoj, a pokazat će se i povijesnoj, sceni. Redateljica Stephanie Jamnicky glavnu ulogu dodijelila je mladoj Karmen Sunčani Lovrić. Thackereyeve duhovite i lucidne komentare prezentira Mladen Vasary. U ostalim ulogama: Frano Mašković, Dražen Bratulić, Franjo Kuhar i Zoran Čubrilo. Amelijinu tobožnju prijateljicu, Rebeku Sharp, u prvom dijelu igra Tena Nemet Brankov. Dramatizirala i uredila: Lada Martinac Kralj; redateljica: Stephanie Jamnicky; ton majstorica: Katarina Račić; glazbena urednica: Franka Meštrović.

Dubravko Jelačić Bužimski: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Posljednji gost kavane Corso Prošlo je vrijeme u kojem je Vladimir Vuković Vladek oko svojeg stola u kavani Carso okupljao prijatelje i moderirao nezaboravne rasprave. Pisac, dosta godina kasnije, snatri o nekadašnjim druženjima, atmosferi i vremenu, te odlučuje ući u napuštenu kavanu. Tamo zatiče nekoga. Ili nešto? Susret će ga tako oplahnuti da će zaplesati kao Gene Kelly pobjeđujući dosadnu kišu i sve buduće kiše u svojem životu. Glume: Dado Ćosić, Vanda Winter, Dubravko Jelačić Bužimski Redatelj: Petar Vujačić, ton majstor: Tomislav Šeb; skladatelj: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj

Dubravko Jelačić Bužimski: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Najradosniji performans iz doba komunizma Za stolom Vladimira Vukovića Vladeka, filmskog kritičara, koji u kavani Corso okuplja prijatelje i umjetnike prkoseći sivilu ideologiziranog vremena sedamdesetih i početka osamdesetih, ovaj put razgovara se o opusu velikog Howarda Hawksa. Bit će to odličan otponac za ideju koja se kuha u glavi Velikog Performera. Epizoda serijala posvećena je akciji „Zagreb, volim te“ Tomislava Gotovca iz 1981 godine. Kao i knjiga, tako i naše epizode balansiraju između dokumentarnog i iluzionističkog načela. Dokument nas vraća u vrijeme i podsjeća na konkretne ljude – redatelje, glazbenike i likovnjake, dok mu ono iluzionističko načelo daje nadgradnju i metaforički komentar. Redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Tomislav Šeb; glazbeni urednik: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Dado Ćosić, Sreten Mokrović, Đorđe Jandrić, Željko Šestić, Tomislav Martić, Nenad Cvetko, Rakan Rushaidat, Zoran Gogić, Zlatko Ožbolt, Ranko Zidarić

Maja Ležaić: NEMA VIŠE TAKVIH KAO BENJA KRIK (prema motivima pripovijetki Isaka Babelja) Mlada dramaturginja Maja Ležaić napisala je ponudu za radiofonsku tapiseriju prema pričama iz Odese Babeljeva djetinjstva. Onako kako su u „Pričama iz Odese“ izmiješani vrtgolavi usponi lokalnih kriminalaca, pogromi Židova i neobične ljubavne priče, tako je u ovom dramaturškom sklopu sve navedeno prisutno, no na liniji radnje koja prati mladog Benju Krika koji od pogroma bježi tako što se skriva u grupi bandita. No, Benja uza svu svoju pamet neće moći ostati čistih ruku, niti će moći pobjeći od pogroma koji ga prati kao mӧra. Redatelj Petar Vujačić je sa skladateljem Marom Marketom i ton majstorom Daliborom Piskrecom stvorio uzbudljivu zvučnu sliku koja podrhtava između realiteta i sna, straha i užasa. Redatelj: Petar Vujačić, ton majstor: Dalibor Piskrec; skladatelj: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Rahan Rushaidat, Joško Ševo, Tomislav Martić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Sreten Mokrović, Frano Mašković, Zoran Čubrilo, Vedran Živolić, Lovro Ivanković, Ante Agostini, Dina Jularić

Stefan Zweig : NOVELA O ŠAHU / Na putničkom prekooceanskom brodu koji plovi iz New Yorka prema Buenos Airesu, u vrijeme kad je nacizam već počeo harati Europom, za jednim stolom i oko njega naći će se svjetski prvak u šahu, naftni magnat, austrijski odvjetnik, pripovjedač i nekolicina znatiželjnika. I svi će gledati u ploču koja leži na stolu, onu šahovsku. No ovaj sloj priče ne nosi glavnu temu pripovijetke. Zweig, majstor strukture, tek kad otvori priču u priči (austrijski odvjetnik se ispovijeda pripovjedaču) otkrit će nam jezgro svojega interesa: analizu kobnih posljedica po ljudski intelekt koju može izazvati perfidno gušenje slobode u totalitarnim režimima. I sam žrtva istoga, Zweig će oduzeti sebi život pijući otrov u brazilskom gradu Petropolisu, a „Novela o šahu“ je njegovo posljednje djelo. Silva Ćapin, mlada radijska i filmska redateljica, dramatizacijom ( prema prijevodu Branke Grubić) i redateljskim postupkom punim zvuka i sugestivnog baratanja cjelinom, kreirala je sa suradnicima protočnu i zanimljivu audio igru. U tome je našla odlične suradnike u ton majstoru Daliboru Piskrecu i glazbenom uredniku Mari Marketu, te glumcima Draženu Šivaku, Joški Ševi, Franu Maškoviću i Hrvoju Barišiću. U ostalim ulogama: Marko Cindrić, Dora Polić Vitez, Zoran Gogić, Filip Križan, Silvio Mumelaš i Luka Stilinović.

DUBRAVKO JELAČIĆ BUŽIMSKI: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Kako se rastalio čelik Prema jednoj od priča iz knjige „Nezaboravne priče iz kavane Corso“ posvećenoj, kako sam pisac kaže, „podjednako prostoru kavane i čovjeku koji je u njoj bio redovan gost: filmskom kritičaru i publicistu Vladimiru Vukoviću-Vladeku“. Za Vladekovim Stammtischom ovom prilikom raspravlja se o Ruskoj revoluciji, njenim vođama i njenim žrtvama. Iz duhovito-cinične debate (koju za susjednim stolom prisluškuje dežurni Udbaš) izranja priča o čovjeku, inače bivšem kažnjeniku Golog otoka, koji je sanjao o tome da se pokloni mumificiranom Lenjinu na Crvenom trgu. Kako počinje i završava njegov san poslušajte u prvom dijelu ovog mini serijala. Igraju: Sreten Mokrović (kao Vladek), Dado Ćosić (kao mladi Bužimski), te sam autor – Dubravko Jelačić Bužimski. Ostali: Vili Matula, Rakan Rushaidat, Alen Šalinović, Branko Meničanin i Tomislav Martić Redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Tomislav Šeb, glazbeni urednik: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj

Imao sam srce - 150. godišnjica rođenja Antuna Gustava Matoša / Forma emisije je novinarski intervju koji vodi Željka Ogresta. U studiju ugošćava samog Matoša (u interpretaciji glumca Dražena Šivaka). Razgovor nam otkriva što sām Matoš misli o bitnim događajima u svojem životu, obitelji i neprijateljima, Parizu i Ujeviću, što misli o nekim društvenim i političkim temama, te naposljetku o samome sebi. Matošev dolazak u studio spoj je fikcije i novinarske forme, hibrid koji sebi može dopustiti Dramski program. Razgovor je protkan ulomcima iz radio igara, najavnicama, poezijom, te Ogrestinom poslovičnom duhovitošću. Tekstove koje Matoš/Šivak izgovora njegove su misli i pogledi objavljeni u istoimenoj knjizi (1955). Intervju su montirale Kristina Kegljen i Lada Martinac Kralj.

Antun Gustav Matoš: Mladi Gustl i Moć savjesti / Radio igra nastala prema prvoj objavljenoj Matoševoj pripovijetci, „Moć savjesti“, 1892, u književnom listu „Vijenac“. Neposredno prije toga mladi se Gustl vratio iz Beča, s neuspješne studentske avanture u kojoj je izgubio državnu stipendiju jer je radije svirao, čitao i lunjao nego studirao veterinu. Pripovijetka je u radiodramskoj formi uokvirena biografskim kontekstom, jednim jutrom u kojem mladi Gustl (igra ga Lovro Juraga) hoda centrom Zagreba s čelom na ramenu i kroz glavu mu prolaze napisane rečenice i sve ono što se događa s pisarem Josom, glavnim licem njegove pripovijetke (igra ga Pjer Meničanin). Redatelj Petar Vujačić sa skladateljem Marom Marketom i ton majstorom Srđanom Nogićem poigrao se majstorski u snu pisara Jose dobivši nadrealno duhovite slike, te ih kontrapunktirao s mirnim monološkim okvirima punima ironijskog podteksta. "Madi Gustl i Moć savjesti" dio je programa kojim nastavljamo u 2023. godini obilježavati 150. godišnjicu Matoševa rođenja.

Katherine Mansfield: USHIT / Što se krije pod brijegom nasmiješenosti, mondenosti, frivolnosti, neobaveznosti, čavrljanja uz piće, druženja uz večeru, druženja bez obveza? Majstorica kratke priče iz razdoblja modernizma, Katherine Mansfield, smjestit će u jednu večer nevjerojatan luk. Glavno lice pripovijetke, Bertha, žena finog ukusa, zanimljivog kruga prijatelja, odana supruga i nježna majka, sunovratit će se iz neobjašnjive ushićenosti u ponor bolne istine. Jedini svjedok ovog pada bit će rascvjetano drvo. Redatelj Mislav Brečić glavnu ulogu dodijelio je Miji Krajcar. U ostalim ulogama: Sven Medvešek, Barbara Prpić, Iskra Jirsak, Damir Poljičak, Adrian Pezdirc, Antonija Stanišić. Prijevod i dramatizacija: Branka Žodan; redatelj: Mislav Brečić, ton majstor: Dalibor Piskrec, skladatelj: Stanislav Kovačić.

Predrag Lucić: Cervantesov trg ili Trg robova Temom slobode kojoj je suprotstavljena sveopća glupost „Cervantesov trg ili Trg robova“ satiričan je i romantičan, duhovit i slojevit, lucidan i ludističan dramski tekst. Preciznim sklopom, metaforičnom nadrealnošću, reljefnim karakterima, umješnim dijalozima i zavodljivim jezičnim kalamburima podsjeća nas na onaj dio prirode Predraga Lucića koji je uvijek i zauvijek pripadao kazalištu i drami. Redatelj Petar Vujačić okupio je ansambl kojega predvode Frano Mašković kao Don Quijote, Rakana Rushaidat kao Meho i Alena Šalinovića kao Sancho. Također igraju i Joško Ševo, Darko Milas, Alma Prica, Pjer Meničanin, Tomislav Martić, Petra Svrtan, Lucija Šerbedžija i drugi. Svoj bitan autorski doprinos dali skladatelj Maro Market i ton majstorica Katarina Račić. Adaptaciju teksta potpisuje urednica Lada Martinac Kralj